Brkovi su znak neprikosnovenog autoriteta i muževnosti, tjelesne i duhovne zrelosti. U usmenoj književnosti Južnih Slavena brkovi i brada su česta fizička karakteristika junaka ili momaka o kojima djevojke pjevaju. Brkovima su se muškarci ponosili jer su oni bili pokazatelj njihove zrelosti i muškosti, njima su se razlikovali od dječaka. O toj zrelosti i muškosti govori i bećarac o „brki“ koji svoju kavu pije gorku, bez šećera: „Evo brke koji voli mrke kave piti, a ne šećeriti“, a o onome što djevojke cijene kod svojih odabranika: „O moj brko, moja lolo stara nema ljepšeg od tebe bećara“. Unatoč  što 20. stoljeće nije bilo posebno zainteresirano za brkove, muževni zaštitni znak Tom Selleck-a, tanke linije iznad usana Clark Gable-a, Einstein-ovi bujni čupavci, ekscentrični Dali-evi eksperimenti pa i komični “četkica za zube” brčići Charlie Chaplin-a, postali su popularni i ikonični koliko i njihovi vlasnici.

„Tvoj karakter kaže svijetu da si muškarac, a tvoji brkovi su uskličnik na kraju te rečenice“

Danas su brkovi i brada modni dodatak koji je sve popularniji zahvaljujući povratku retro kulture u suvremenu modu i druge aspekte kulture.U posljednjih petnaestak godina, potaknut globalnim pokretom „Movember“ koji je krenuo iz Australije, ukras muškog lica dobio je sasvim novo značenje. Riječi moustache (brk) i November (studeni) su spojeni u riječ „Movember“, kako je nazvana akcija koja okuplja iznimno velik broj muških poklonika spremnih prihvatiti izazov puštanja brkova u studenom i upozoriti na važnost borbe protiv raka prostate i testisa, duševnih bolesti, ali i drugih bolesti primarno vezanih uz mušku populaciju. Cilj Movebmera je “promijeniti lice muškog zdravlja”. Poticanjem muškaraca da se uključe, Movember ima za cilj povećati rano otkrivanje raka, dijagnozu i učinkovite tretmane, te u konačnici smanjiti broj preventivnih smrti. Potiče ljude da budu svjesni obiteljske povijesti raka i da usvoje zdraviji način života.

Ove godine prvi put pokretu „Movember“ priključili smo se i mi, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Istarske Županije, ispostava Poreč. Razlog zašto su se vozači, medicinski tehničari i liječnici odlučili uzgojiti brk je dubok i plemenit. Time se razlike brišu, te kao zdravstveni djelatnici promoviramo zdravlje. Nekima od nas je ovo prvo „brkato“ iskustvo. Bilo je vrlo zanimljivo, spojili smo šalu i ozbiljnost. Ljudi nisu navikli na naše brkove, gledaju nas, čude se, prilaze, pitaju, čime dobijemo priliku objasniti zašto puštamo brkove. Možda nas ove godine nema puno i većina nas u prosincu oprostit će se od pomno njegovanog brka, ali je naša misija ispunjena. Nadamo se da ćemo ovim primjerom potaknuti i ostale kolege na ovakav tip promocije zdravlja i istaknuti važnost borbe protiv bolesti.

Amil Balić