– Kako ocjenjujete sezonu? Koji je segment podbacio, a kojim ste zadovoljni?

– Ne bih još ocjenjivao sezonu jer je prerano. Sezona, naime, još traje, postoje najave o dobrom rujnu, tako da bih rezimirao rezultate tek početkom listopada. U kolovozu je ostvareno

5,48 milijuna noćenja i 635 tisuća gostiju, što je u oba slučaja pad od pet posto u odnosu na lani. Podbačaj u kolovozu uglavnom se odnosio na kampove, koji su bili u minusu od čak 10 posto, što je utjecalo na pad ukupnih noćenja. Naravno, negativni trend u kolovozu utjecao je na ukupan broj noćenja ostvarenih od početka godine do konca kolovoza: bilo ih je 15,19 milijuna, jedan posto više nego lani. Gostiju je bilo 2,16 milijuna, praktički isto kao i lani.

Očekivao sam ipak malo bolji rezultat. Dio negativnih rezultata u kampovima, koji su svih iznenadili, kompenzirali su hoteli, koji su imali relativno dobru popunjenost, odnosno realizaciju.

Nemam egzaktne podatke o rezultatima pojedinih hotelijera, ali na osnovu informacija iz protekla tri tjedna vidljivo je da su hotelijeri koji su, poput Istraturista, investirali i stabilizirali proizvod i poslovanje imali veći broj noćenja u odnosu na lani. To vrijedi i za Plavu lagunu, koja je otprilike na lanjskim brojkama. Veći pad (do devet posto) primjetan je u Maistri zato što imaju puno kampova, a i jer su njihovi kapaciteti nižih kategorija, a riječ je značajnom broju od 2,5 tisuća postelja izvan funkcije. Te su kapacitete u Maistri »isključili« jer su u okruženju kvalitetnijih hotela i nisu željeli »miješati« klijentelu. Minusi ostalih velikih hotelijera kreću se od tri do pet posto, i to mahom onih u kojima kampovi čine značajan dio kapaciteta (područje turističkih zajednica Tara, Rovinja, Funtane, Vrsara).

– Koliko je na minuse u kampovima utjecalo loše vrijeme, a koliko zastarjeli proizvod? Ili je riječ i o jednom i o drugom?

– To je kombinacija više faktora: naravno da je loše vrijeme utjecalo prvenstveno na skraćivanje boravka kampista. S druge strane, očito je da je problem u proizvodu, odnosno proizvodu u kombinaciji s cijenom. Kampistima očito nije prihvatljiva vrijednost za novac, koja se nudi u istarskim kampovima.

– Dijelite li stav člana Uprave Evropske federacije kamping organizacija Jerka Sladoljeva da su u istarskim kampovima

u proteklih pet godina cijene povećane za 40 posto? Je li to razlog pada prometa?

– Ne bih se složio s gospodinom Sladoljevim da su cijene u kampovima porasle za 40 posto. Povećavane su od tri do tri i pol posto, dakle za inflacijski faktor. Istra jest u evropskom vrhu kad je riječ o cijenama, no u našim kampovima nedostaju uobičajeni evropski standardi, što se prvenstveno odnosi na broj, čistoću, uređenost i opremljenost sanitarnih čvorova. S druge strane nužna je parcelizacija: istarski su kampovi uglavnom djelomično parcelizirani, izuzev Park Umaga (Istraturist), u koji je lani investirano nakon čega je kamp dobio četiri zvjezdice. Drugi kampovi nisu »riješeni«, što ovisi o politici kompanija i njihovih planova investiranja. Očito su vlasnici procijenili da od tih investicija ne bi imali očekivani povrat. U posljednjih četiri, pet godina primjetan je pad noćenja u kampovima – to se odnosi isključivo na Istru, nije riječ o evropskom trendu. Dalmatinske kampove ne mogu uspoređivati s istarskim: manje ih je, nisu bili dobro prometno povezani…

– Slažete li se s navodima o uzlaznom trendu u naturističkim kampovima?

– Nisam baš siguran da je to točno. U posljednjih nekoliko godina nije primjetan uzlazni trend u naturističkim kampovima. To se, uostalom, lako može provjeriti u hotelskim tvrtkama.

– Hoće li se izraditi master plan za kampove, kao što se najavljivalo u TZ-u Istarske županije, i što bi on trebao definirati?

– Mislim da je teza o master planu bila nezgodno interpretirana. Naime, izrađen je master plan razvoja istarskog turizma, u sklopu kojeg su obrađeni i kampovi. Naravno da ćemo ove godine analizirati stanje u kampovima i utvrditi razlog podbačaja. U master planu piše da je do 2012. intencija povećanje ukupnih smještajnih kapaciteta. Povećao bi se broj kvalitetnijih kapaciteta, dakle hotela, dok bi se išlo na smanjenje privatnog smještaja i broja mjesta u kampovima.

– Hotelijeri dakle idu u tom smjeru?

– Poboljšanjem kvalitete u kampovima ide se prema tom cilju jer će se parcelizacijom smanjiti ukupan smještajni kapacitet, dobit će se kvalitetna mjesta i sigurno veći broj dana popunjenosti.

Sada ima dijelova kampova koji su popunjeni doslovce par dana u godini, dok će se parcelizacijom približno ujednačiti sav prostor u kampu.

– Koliko je noćenja ostvareno u agroturističkim domaćinstvima i je li to porast u odnosu na lani? Kakav je rezultat u privatnom smještaju?

– Nemam točne podatke o agroturizmu od siječnja do konca kolovoza. Radi se o 70 ili 80 tisuća noćenja, odnosno o 11 do 13 tisuća gostiju od početka godine skoro do rujna (prva tri tjedna kolovoza). To je između 15 i 20 posto više noćenja nego lani, međutim riječ je o vrlo malim brojkama u usporedbi s ukupnim prometom u hotelskim kućama. Agroturistička će domaćinstva, po najavama, biti jako dobro popunjena u rujnu. O privatnom smještaju nemam preciznih podataka.

V. Vermezović Ivanović, Glas Istre