Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) najavio je u četvrtak na svečanosti u povodu 70. obljetnice da u idućih pet godina namjerava diljem Hrvatske automatizirati sva mjerenja i opažanja.

DHMZ je sa 70. obljetnicom došao do prekretnice u meteorološkoj djelatnosti te u sljedećih pet godina ima u planu projekte kojima će se automatizirati kompletna meteorološka, motriteljska mreža, mreža za mjerenje kvalitete zraka i hidrološka mreža na području cijele Hrvatske, rekla je ravnateljica DHMZ-a Nataša Strelec Mahović na svečanosti na kojoj je ta institucija proslavila 70. obljetnicu, Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka i Svjetski dan voda, 22. ožujka.

DHMZ je osnovan 1947. kao Uprava hidrometeorološke službe NR Hrvatske iz Hidrološkog zavoda i dijela Geofizičkog zavoda.

Nataša Strelec Mahović istaknula je na svečanosti u Zagrebu, koju DHMZ tradicionalno organizira s Geofizičkim odsjekom Prirodoslovno‑matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim meteorološkim društvom, kako je trend u Europi i svijetu da se meteorologija, osobito onaj dio koji je vezan uz mjerenja i opažanja, sve više automatizira.

“Tako i DHMZ u sljedećih pet godina ima u planu projekte kojima će se automatizirati kompletna meteorološka, motriteljska mreža, mreža za mjerenje kvalitete zraka i hidrološka mreža na području cijele Hrvatske”, dodala je.

450 novih meteoroloških postaja s automatskim instrumentarijem

Kad je meteorološka mreža u pitanju, rekla je da će se postaviti 450 novih meteoroloških postaja s automatskim instrumentarijem, a od toga šest meteoroloških radara kojima će konačno s tri radara pokriti i cijeli Jadran. Isto tako, dodala je, s pet meteoroloških oceanografskih plutača na moru dobit će kvalitetne podatke s otvorenoga mora, čime će omogućiti modeliranje situacije i nad morem, a time poboljšati i pomorske prognoze i sigurnost pomorske plovidbe.

“Vjerujem da ćemo općenito s tom velikom količinom podataka koju ćemo imati dostupnu, nadam se za nekakvih pet godina, kad završimo ove projekte koje planiramo, imati puno bolju podlogu za razvoj raznih aplikacija i produkata koji će onda biti na radost svih korisnika i javnosti”, poručila je Strelec Mahović.

Komentirajući to što je Svjetskameteorološka organizacija (WMO) objavila da će prošla godina ostati upisana u povijesti kao godina u kojoj je izmjerena rekordno visoka globalna temperatura zraka i iznimno niska razina morskog leda, pri čemu su se razina mora i temperatura oceana nastavili uzdizati nesmanjenim tempom, a ti ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i ove godine, istaknula je kako je činjenica da klimatske promjene više nisu nikakva novost.

“Činjenica je da klimatske promjene postoje, da se klima promijenila i da će se nastaviti mijenjati”, istaknula je Strelec Mahović, dodajući kako bi se, po nekim projekcijama, čak i kad bi se potpuno prekinulo emitiranje CO2 u atmosferu, posljedice koncentracije CO2 osjećale još 50-ak godina tako što bi bilo daljnjih promjena klime.

“Ono što nas očekuje u promjeni klime je to da će nam srednja temperatura biti viša u sljedećemu klimatskom razdoblju. U sljedećih 40 i 70 godina možemo očekivati da će prosječne temperature zraka na našem području biti više, i ljeti i zimi, dok će količina oborine ovisiti o dobu godine – ljeti ćemo imati sušnije, a zimi kišnije razdoblje”, rekla je.

Ovogodišnja tema Svjetskoga meteorološkog dana je “Razumijevanje oblaka”. Ravnateljica DHMZ-a je objasnila da je ta tema odabrana zato što se taj dan poklopio s izdavanjem novoga međunarodnog Atlasa oblaka koji je ovih dana objavljen na stranicama WMO-a, a u kojem su navedene i neke nove vrste te podvrste oblaka koje nisu bile u prošloj verziji Atlasa.

“Oblaci su u svakom slučaju i u meteorologiji i u hidrologiji vrlo važan čimbenik – oni pokreću kruženje vode u atmosferi i vrlo su važni i za praćenje stanja vremena, prognoziranje vremena, a jednako tako i za prognoziranje klime i njezinih promjena”, poručila je.

Ljepota prirodnih fenomena

Na svečanosti je dodijeljena zahvalnica Anti Vukušiću, dugogodišnjem motritelju i voditelju glavne meteorološke postaje na Zavižanu, za dugogodišnji predani rad i doprinos popularizaciji DHMZ-a, motriteljske struke i prirodnih ljepota Velebita, a uručena su i priznanja zaslužnim članovima Hrvatskoga meteorološkog društva: prof. dr. sc. Branki Penzar za životno djelo i dr. sc. Jadranki Šepić za mladu meteorologinju.

Branka Penzar poželjela je svim meteorolozima da se nikada ne zaborave diviti ljepoti prirodnih fenomena koji nisu mjerljivi i ne bilježe ih te ne računaju s njima, ali im se mogu diviti jer pokazuju da se određeni fizikalni proces upravo odvija u atmosferi.

“Mislim tu na dugu, večernje rumenilo, intenzivnu plavu boju neba kad je atmosfera jako čista i suha, ili svjetlucanje kapljica vode na lišću kad je obasjano suncem, ili raznobojno svjetlucanje ledenih kristalića na mjesečini. Ali i druge neke pojave, kao miris zraka poslije grmljavinskoga nevremena ili hukove bure ili opće komešanje u atmosferi ispred hladne fronte”, rekla je.

Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka obilježava se od 1950. godine u čast osnutka Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

(Hina/foto HINA/ Tomislav PAVLEK)