Aditivi koje treba izbjegavati

1. Olestra
Zamjena za masnoću koju su sintetizirali u Procter&Gambleu, a koriste je u čipsu Pringles Light. Budući da enzimi naše probave ne mogu razgraditi velike molekule, olestra ima kalorijsku vrijednost 0.

U čemu je problem?
Može izazvati proljev. Osim toga ometa apsorpciju važnih hranjivih tvari, kao što su beta karoteni i likopen. Zastrašuje i studija provedena na životinjama na Sveučilištu Purdue, koja je pokazala da olestra može izazvati brže debljanje nego prava masnoća.

2. Pigment karamele
Umjetni pigment koji je proizveden zagrijavanjem šećera. Često je u ovaj proces uključen amonijak.

U čemu je problem?
Boja karamele pojavljuje se u gaziranim napicima, gotovim umacima, kruhu i desertima. Ako se proizvodi od običnog šećera uglavnom je neškodljiv, ali ako je u proces proizvodnje uključen amonijak, stvaraju se 2-metilimidazol i 4-metilimidazol, kemikalije koje se povezuju s rakom u miševa. Tvrtke nisu dužne objaviti jesu li boju dobile uz pomoć amonijaka ili ne.

3. Saharin
Umjetno sladilo pronađeno slučajno 1870-ih.

U čemu je problem?
Studije povezuju saharin s rakom mjehura. Prije tri godine istraživanje je pokazalo da se štakori brže debljaju ako jedu saharin nego kad jedu šećer.

4. Kalijev bromat
Stavlja se u brašno i omogućuje dizanje tijesta tijekom pečenja.

U čemu je problem?
Kalijev bromat uzrokuje tumore bubrega i štitnjače kod štakora. Mnoge zemlje su ga zabranile. Neki američki lanci brze prehrane još ga koriste.

5: BHA – Butylated Hydroxyanisole i Butylated Hydroxytoluene
Antioksidansi i konzervansi na bazi nafte.

U čemu je problem?
Američki ured The Department of Health and Human Services izdao je priopćenje u kojem stoji da je BHA moguće kancerogen. Sadrže ga proizvodi kao što su mast Goya i gume za žvakanje Orbit.

6. Djelomično hidrogenizirano biljno ulje
Polučvrsta mast koja se dobiva dodavanjem vodika u nezasićene masne kiseline.

U čemu je problem?
Djelomično hidrogenizirane masti su glavni izvor transmasti, a one su svake godine krive za barem 70.000 srčanih udara samo u SAD-u. Koristi se za prženje hrane u mnogim restoranima te u margarinu.

7. Sulfiti
Održavaju boju hrane te sprečavaju rast bakterija ispuštanjem sumporovog dioksida.

U čemu je problem?
Kao konzervans se koriste preko 1.000 godina. No kod osjetljivih i astmatičara sulfiti mogu izazvati poteškoće. Nepažljivo ubacivanje u vino, smokve ili na svježe namirnice u restoranima može dovesti i do smrti, kao što je bilo slučaj 1980-ih na području SAD-a.

8. Azodikarbonamid
Sintetički žutonarančasti aditiv za tijesto.

U čemu je problem?
Ova kemikalija se prije svega upotrebljava za proizvodnju industrijske plastike. No koristi se i u prehrambenoj industriji. Britanske vlasti naredile su da se na proizvodu koji ga sadrži mora istaknuti kao mogući uzročnik astme. Studija koju su proveli u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji to je potvrdila. Može se naći u pecivima Dunkin’ Donuts te pecivu u McDonald’su.

9. Karagenan
Zgušnjivač i emulgator koji se dobiva iz algi – E407 karagenan.

U čemu je problem?
Alge su zdrave, ali karagenan je tek nusproizvod. Studije na životinjama povezuju ga s pojavom raka, problemima s debelim crijevom i čirevima. Ne postoje jasni dokazi da šteti ljudskom zdravlju, ali nutricionisti će vam savjetovati da ga izbjegavate. Često se koristi u dijetalnim proizvodima.

net.hr