Analizom planova i koncepata za gospodarenje otpadom, od prije desetak godina i više, vidljivo je kako su koncepti bili ponuđeni u posljednjoj dekadi dvadesetog stoljeća, isti kao oni koji se provode danas, ali sa manje nedostataka nego aktualna regulativa, koju realizira Ministarstvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja.

Očito je kako sadašnja regulativa otvara prostor komercijalnim interesima velikih korporacija, koje zamjenom teza svoje interese mogu plasirati kao ekološke.

Očito je kako je trka za IPA i drugim fondovima EU dovela do improvizacija i preskakanja bitnih koraka u proceduri implementacije zbrinjavanja otpada u Istri i Hrvatskoj. Sada su ti nedostaci evidentni, ali kako je financijski interes već definirao svoju ulogu u procesu zbrinjavanja otpada u RH, vlast zauzima stav posvemašnjeg autizma prema zahtjevima javnosti, kako zbog žurbe dobivanja sredstava iz EU fondova, tako i zbog interesa lobija, koji ne dopuštaju gubitak stečenih pozicija u cjelokupnom zakonski reguliranom procesu zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj.

Postoji i pritisak Briselske administracije, da hrvatska uskladi svoju regulativu na tom polju sa EU, što Hrvatska radi naprečac, bez dovoljno akumulacije stručnog kadra i vremena za provedbu mjera.

Tako se događa da su prirodni slijed uobličavanja procesa i tehnologija zbrinjavanja otpada u Istri lokalne i državne vlasti izvrnule naglavce: prvo se je utvrdila lokacija, potom tehnologija, bez ekonometrijske studije za lokaciju i uz nekritičko preuzimanje tehnologije, dok će plan gospodarenja otpadom tek biti donesen.

Odluka o lokaciji je donesena bez tehnologije, odluka o tehnologiji je donesena bez plana gospodarenja, a plan gospodarenja otpadom se tek očekuje.
Ovakva nestručna implementacija procesa ekološkog zbrinjavanja otpada se javnosti opravdava zahtjevima EU, iako se radi o pomanjkanju morala i diletantizmu pojedinaca, uz gospodarstveni interes proizvođača tehnologije i konzumenata energije, profitnom diktatu kapitala, koji je stavljen ispred interesa građana za očuvanjem okoliša i ispred znanstveno utemeljenih procedura zbrinjavanja otpada.

Improvizacije na polju ekološkog zbrinjavanja otpada će Hrvatska platiti, bez sumnje mnogo više nego što je iznos sredstava iz EU fondova, a brzinsko usklađivanje normi bez znanstvenih i tehnoloških resursa će imati brojne negativne posljedice.

Gordana Ferenčić