Tu tezu zastupaju pogrešne interpretacije događanja od strane stranih medija, profiti od riskantnih i beskorisnih cjepiva i potpuno zanemarivanje podataka, koji dokazuju da su slične bolesti kao SARS i AIDS bile kreirarne ljudskom rukom.

Bitna pitanja koja si moramo postaviti vezano za ptičju gripu jesu:

1. koliko je smrtonosna ?

2. koliko je zarazna ?

3. koliko je ozdravljiva ?

Koliko je ptičja gripa smrtonosna

U posljednje dvije godine ptičja gripa je navodno uzrokovala smrt 65 ljudi u jugoistočnoj Aziji! Na žalost, vrlo je malo raspoloživih podataka o tim pojedincima, koji su živjeli u okruženju gdje ljudi imaju često oslabljen imunološki sustav. Pored toga svi su umrli bili iz azijskih država gdje je zdravstvena sigurnost na izuzetno niskom nivou. Recimo samo da godišnje u sjevernoj Americi umire više od 40.000 ljudi zbog drugih poznatih vrsta gripe. Prije svega su to starije osoboe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.

Koliko je ptičja gripa zarazna

Američke novine USA Today 9. listopada 2005. piše da europski ured za zdravlje pokušava obuzdati virus ptičje gripe, koji do sada u Europi nije nikog zarazio. Uprkos tome navodno je uginulo ili je uništeno 140.000.000 ptica, a financijski gubitci u peradarstvu su navodno prešle iznos od 10 milijardi američkih dolara. Priznaje se također da virus H5N1 još nije mutirao do te mjere da bi mogao jednostavno prelaziti sa čovjeka na čovjeka.

Koliko je ozdravljiva ptičja gripa

Iste novine sa žaljenjem konstatiraju da cjepivo protiv ptičje gripe ne postoji. Revija Business Week istovremeno javlja kako američki Senat žuri s kuponjom cjepiva protiv ptičje gripe u vrijednosti od 10 milijardi dolara. Pri tome bi javnost trebala zaboraviti, da se taj strašni virus ptičje gripe H5N1 još nikada nije prenio sa čovjeka na čovjeka a navodni niti sa ptice na čovjeka (!?). To znači da se učinkovito cjepivo može ostvariti tek mutacijom istog virusa, s čime bi se ostvarilo ono čega se Svijet najviše boji. Da pojasnimo:

za učinkovit cjepivo (specifično samo za virus ptičje gripe), morali bi imati ljudski virus ptičje gripe, koji ne postoji, osim možda u vojno-biomedicinskim-farmaceutskim laboratorijima. Da bi kreirali ljudski virus ptičje gripe, morali bi ga najprije uzgajati duže vrijeme u ljudskim stanicama, nakon toga ga inducirati u majmune i u konačnoj fazi u čovjeka. S time bi utvrdili da li pokusni uzorci (majmun i čovjek) oboljevaju od istog oblika bolesti ptičje gripe. Dakle, virus ptičje girpe kojeg se svijet toliko boji, sada se priprema u laboratorijima, koje financiraju tvrtke koja bi s »nenamjernim« puštanjem virusa iz laboratorija ostvarila ogromnu zaradu;

virus je već bio pripremljen u laboratorijima da bi se iskoristio sadašnji strah pred epidemijom i masovna prodaja cjepiva, koja bi uslijedila nakon »ispuštanja« virusa.

Da bi cjepivo bilo učinkovito protiv virusa mora biti specifično. Ako se virus ptičje gripe proširi negdje u budućnosti, nema nikakve garancije da će do tada, kada se razvije cjepivo, virus ostati isti i da neće mutirati. Novi virusi kreirani u laboratorijima od strane čovjeka, koje trenutno pripremaju za pronalaženje cjepiva protiv tih istih virusa, su manje stabilni jer se nisu razvili normalnom evolucijom koja je trajala milijone godina. Dakle, većina truda, ako ne i sav uoženi trud, su prijevara s sakrivenim motivima.

Ne smijemo zaboraviti i to da su za pouzdanost cjepiva potrebne godine ili barem nekoliko mjeseci testiranja u ciljanim populacijama. Podaci o štetnosti ili neštetnosti cjepiva moraju biti ili bi morali biti u vremenu testiranja pažljivo prikupljani i spremani. Takvi bi garantirali da cjepivo neće prouzročiti smrt i da neće ljudima više štetiti nego koristiti.

Većina ljudi nije svjesna činjenice da su u svim cjepivima prisutne tvari za koje je poznato da uzrokuju bolesti ili čak smrt. To su otrovi i kemikalije kao što su npr. živa, aluminij, formaldehid i formalin ali i mnogi drugi.

Čini se da Vlade naručuju cjepivo protiv ptičje gripe s namjerom da se pandemija ostvari i da si na takav način osiguraju nadzor nad stanovništvom. Ljudi su vrlo brzo spremni odreči se osobnim pravima i slobodama kada su pod pritiskom prijetnje, u ovom slučaju ptičje gripe….

Toliko i još puno više možete pročitati u članku dr. Horowitza na donjem linku od 12 listopada 2005.