NEWS
Valfresco S1124

Da li će Poreč vidjeti Europske šolde ?

03.02.2008. 00:00; ; Početna / Gospodarstvo / Da li će Poreč vidjeti Europske šolde ?
410passport-photo.jpg

Tko je Ana Rickijević ?
Ana Rickijević je završila Jezičnu gimnaziju "Mate Balota" u Poreču, te Magistarski studij internacionalne ekonomije ( Universitaet Wien ) sa specijalizacijom Ekonomske informatike i financijskog servisa, doktorat priprema na Studiju Poslovnih financija na Tršćanskom Fakultetu Ekonomskih znanosti. Prošla je i edukaciju za projektiranje i implementiranje projekata financiranih iz IPA-e i strukturnih fondova u Rotterdamu. Govori engleski, njemački i talijanski.
Vlasnica i voditeljica je svog malog poduzeća u Poreču, predavala je stručne predmete na Visokoj Poslovnoj školi u Višnjanu ( Poslovne financije, Bankarstvo, Marketing, Tržišne komunikacije, Europske integracije ), te članica Vijeća za socijalnu politiku Grada Poreča od 2007. godine.

Kakva su jednogodišnja iskustva na novom poslovnom izazovu i to u svom gradu ?
" Prvo bih iznijela jedan kratki uvod u problematiku apliciranja za sredstva iz predpristupnih fondova.
Postoje dva pristupa, za manje projekte, koji ne zahtijevaju građevinske i druge dozvole, ad hoc pristup, što bi značilo da se projekt počinje osmišljavati i pripremati nakon izlaska natječaja. S obzirom da se radi o manjim projektima, tri mjeseca koliko traje natječaj, sasvim je dovoljno za kompletan proces.
Veći, obično infrastrukturni projekti zahtijevaju veliku predpripremu, kompletna dokumentacija je zahtjevnija, potrebne su i razne studije održivosti, izvedivosti kao i studija utjecaja na okoliš. Na ovakvim projektima potrebno je i poželjno imati tim ljudi, te konzultante, koji ne samo da pomažu u pisanju aplikacije, nego često imaju i jake veze u evaluatorskim krugovima. Zagovaranje ( Lobing ) je naime VAŽNA stavka u cijelom procesu.
Sistem na razini RH, prilično je kaotičan. U CFCU, ustanovi koja je zadužena za evaluaciju i ugovaranje, imamo veliku fluktuaciju radne snage, ljudi koje država školuje o svojem trošku, zbog malih plaća odlaze raditi za konzultantske kuće, a na njihova mjesta dolaze novi i neiskusni djelatnici, pa se često događa da su aplikanti koji postavljaju pitanja stručniji od onih koji bi trebali odgovarati.
Na lokalnim razinama situacija je isto dosta loša. Neškolovani suradnici, manjak razumijevanja od strane ostalih odjela, shvaćanje pojma HITNO i vremenskog ograničenja, a najvažnije od svega – tromost JLS-a ( jedinica lokalne samouprave ) zbog podlijeganja obavezi postupanja po zakonu o javnim financijama. Ono što je danas trend, a rješava brojne probleme, naravno pod pretpostavkom da postoje ozbiljne namjere baviti sa predpristupnim fondovima, je osnivanje razvojnih agencija-neprofitnih d.o.o.-a sa institucionalnim kontinuitetom, koje se osim povlačenja sredstava iz PPF ( pretpristupnih fondova ) bave i razvojem strategija, na raspolaganju su ostalim institucijama i udrugama sa stručnim savjetima o alternativnim izvorima financiranja, što automatski smanjuje pritisak na proračun gradova. Također se bave poticanjem poduzetništva i poticanjem zapošljavanja, i ostvaruju efekte multiplikacije, tako da je korist od njih višestrana".

Govorili ste o nestručnosti i tromosti lokalnih uprava, kakva su Vaša porečka iskustva ?
" U Poreču se u posljednjih godinu dana dosta toga promjenilo i to na bolje. Početna averzija i stav "ne budemo mi vidili šolde iz Europe", "šta Europa ima od toga da nam daje novac" danas je stvar prošlosti, iako nas i dalje muče boljke svih JLS-a koje sam navela prije. I predstavnicima vlasti i djelatnicima danas je jasno da moramo gledati unaprijed, i da je naše absorbcijske kapacitete potrebno pripremiti danas, kako bi sutra znali povlačiti sredstva iz strukturnih fodnova, koji će u budućnosti preuzeti donatorsku funkciju državnog proračuna. Mi moramo biti educirani za primjenu metodologije koju Europa ima za standard.
U ovih godinu dana, mogu reći : učinjeno je dosta toga. Osim senzibilizacije javnosti i edukacije djelatnika, postiglo se i slijedeće : Partner smo u projektu Re.Cent (zapošljavanje teže zapošljivih skupina) o kojem se već dosta pisalo. Parteri smo u projektu: EPRD – CARDS 2003. Na natječaj koji očekujemo u ožujku, kandidirat ćemo, uz potporu Istarske županije, vinski podrum Istarske sabornice. Projektna dokumentacija projekta Jadran je pri kraju, a izrađen je i draft projekta, pa i tu očekujemo skoru kandidaturu. Planira se aplicirati projekt "Info4all" – postavljanje digitalnih info punktova-info kioska po gradu. Prošli tjedan se razgovaralo sa "Uslugom" i sa predstavnicima Županije, te dogovorilo apliciranje projekta rasplinjavanja deponije Košambra, sustava sekundarne reciklaže, te postavljanje kontejnera za selektivno prikupljanje otpada. Planira se i projekt HORSEPOWER-izgradnja jahačke infrastrukture, te zajednički projekt sa mađarskim gradom Siofokom- osnivanje studijskog smijera itd. Kao što vidite, radi se o projektima iz raznih sektora, a i pravila apliciranja konstantno evoluiraju tako da je potreban i konstantan trening.
Moje osobno i profesionalno mišljenje je da cijela priča sa predpristupnim fondovima ima ogroman potencijal, te da bi trebalo stvoriti stručni tim kao i učinkovit sistem kanaliziranja sredstava".

Za Poreštinu.info : R.V.Aleksić