Piše Andrea BRALIĆ

Iako Hrvatska zahvaljujući vrlo dobroj posezoni očekuje još jednu rekordnu turističku godinu s više od 10 milijuna turista i više od 6 milijardi eura turističkog prihoda, s većine tržišta stižu upozorenja da je cjenovna politika dosegla gornju granicu izdržljivosti. Drugim riječima postoji opasnost da uzlazna putanja hrvatskog turizma u idućim godina krene u drugom smjeru, a da Hrvatska dobije image zemlje u kojoj postoji nesrazmjer vrijednosti i novca. Upravo na to upozoravaju brojni touroperatori kojima su kola prema Hrvatskoj već ovog ljeta krenula nizbrdo, a glavni razlog tome leži u nerealno povećanim cijenama smještaja.

Posebno zabrinjava zaostatak u rezultatima glavnih tržišta Njemačke i Italije, kao i Francuske, tržišta koje je do ove godine bilježilo najsnažnije stope rasta. Česi već nekoliko godina bilježe minuse, a prvi put nakon deset godina negativne pokazatelje bilježi mađarsko tržište. Zaustavljanje visokih stopa rasta iz prethodnih godina osjeća se i na tržištima Velike Britanije, Nizozemske i zemalja Skandinavije, a pozitivnim rezultatima se mogu pohvaliti tržišta Španjolske, SAD-a, Austrije, Poljske, Slovačke, te Rusije. Touroperatori upravo pripremaju kataloge za sljedeću godinu i nažalost ne izražavaju optimizam jer su od nekih hotelijera ponovo dobili povećanje cijena od 10 do čak 15 posto.

Hrvatskoj najznačajnije njemačko tržište u prvih osam mjeseci ostvarilo je 1.178.716 dolazaka i 8.684.681 noćenja. Rezultat je 4 posto slabiji u dolascima i 2 posto slabiji u noćenjima u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Organizatori putovanja povećanje cijena ističu kao glavni razlog za pad bukinga. Gospodarska situacija u toj zemlji neće se mijenjati preko noći, stoga će Nijemci i dalje biti vrlo osjetljivi na cijene. Lošiji rezultati ne mogu se pripisati isključivo lošem vremenu jer su minusi zabilježeni i u iznimno toplom i sunčanom srpnju. Zlatko Deželjin, direktor njemačkog Ureda HTZ-a smatra da što prije treba poduzeti mjere da se sadašnja stagnacija ponovo usmjeri prema pozitivnim trendovima.

Njemački touroperatori razloge smanjenoj potražnji vide isključivo u cijenama koje ne odgovaraju pruženoj kvaliteti, ali također ističu i nekorektnost u ponašanju hrvatskih partnera koji se ne drže ugovora i ne izvještavaju na vrijeme o problemima kao što su buka, ili nedovršena gradilišta i bazeni. Zbog tih su činjenica ove godine imali iznimno više reklamacija nego dosadašnjih godina. Skreću pažnju i na činjenicu da se sve više hrvatskih hotela modernizira i dovodi na standard četiri ili pet zvjezdica. U isto vrijeme povećava im se i cijena, međutim sve ostale ponude izvan hotela ostaju daleko ispod četiri zvjezdice.

Talijansko tržište ove godine bilježi smanjenje broja putnika koji su godišnje odmore proveli u inozemstvu jer je snažna promidžba domaćih destinacija navela veći broj Talijana na boravak u domaćim turističkim mjestima. Iako je za Hrvatsku planiran rast do 3 posto, prema sadašnjim ostvarenjima Talijana je došlo 2 posto manje, a zabilježen je i 4-postotni pad noćenja. Susjedi Slovenci, pak, u granicama su predviđanja, pa iako je u kolovozu također zabilježen pad noćenja očekuju planirano povećanje od 3 posto. Ipak i na ovom tržištu ima dosta primjedbi koje se gotovo u pravilu odnose na gostoljubivost domaćina i čistoću okoliša, te ponegdje na cijene. Iz slovenskog Ureda HTZ-a, direktor Goran Blažić upozorava da, s obzirom na izrazito povoljne aranžmane u bližim konkurentskim turističkim destinacijama, Hrvatska mora ozbiljno analizirati svoju cjenovnu politiku, kako se ne bi dogodilo da postanemo destinacija koja ne nudi dobar odnos vrijednosti i novca.

Mađarska prvi put nakon deset godina bilježi pad broja dolazaka i noćenja, i to čak za 10, odnosno 8 posto, čemu su, uz izuzetno lošu gospodarsku situaciju, pridonijela i rušenja protuzakonito sagrađenih apartmana na Viru, čiji su vlasnici mađarski državljani. Ove godine je također zabilježen daleko veći broj priloga u mađarskim medijima o neugodnostima koje su doživjeli mađarski turisti u Hrvatskoj, a u kojima se spominje neurednost u destinacijama, te neljubaznost domaćina.

Očekuje se da će i ukupan rezultat turoperatora u Francuskoj također biti negativan, a u središtu problema opet je porast cijena i to u trenutku kada destinacija pomalo gubi efekt noviteta. Marina Tomas Billet, iz pariškog Ureda HTZ-a, spominje i negativne komentare gostiju koji su ove godine ljetovali u Hrvatskoj prema kojima je ljubaznost i raspoloživost turističkih djelatnika te osoblja na javnim mjestima i u dućanima manja u onim mjestima koja su bolje posjećena.

Austrijski organizatori putovanja uglavnom iskazuju zadovoljstvo dosadašnjom prodajnom realizacijom sezone. Pozitivne rezultate očekuju i Česi te Poljaci, a više je i gostiju s nizozemskog te slovačkog tržišta, koje bilježi porast od čak 18 posto. Najveća konkurencija Hrvatskoj na slovačkom tržištu je Grčka za koju se odlučuju prvenstveno zbog zajamčeno lijepog vremena. Skandinavsko tržište također bilježi rast od 4 posto, no touroperatori upozoravaju da je s Hrvatskom sve teže raditi jer za turoperatore s malih tržišta poput Danskog nema mnogo razumijevanja.

Previsoke cijene

Najveći optimizam vlada na tržištima Rusije, Španjolske i SAD-a, ali opet uz ozbiljne kritike. Amerikanci i Kanađani, uz Ruse, najviše koriste visokokategorizirane objekte, pa na njih imaju i najviše prigovora, pogotovo na cijene koje su više nego u istim objektima drugih zemalja.

Glas Istre 04.10.2006