Jutarnja šetnja u Červar Portu slična je jutarnjoj šetnji u porečkoj starogradskoj jezgri – nema nikoga, praznina suvereno vlada. U Červaru radi jedna prodavaonica, u starogradskoj jezgri Poreča jedini je dućan stavio ključ u bravu prije par dana. U Červaru radi nekoliko kafića i jedna konoba, u porečkoj starogradskoj jezgri ne možeš ni kavu popiti.

Istina, razlika je u urbanoj i arhitektonskoj konfiguraciji. Temelji starog Poreča leže na antičkoj geometriji, urbani temelji Červara na suvremenoj anarhiji. Kuće starog Poreča pripadaju gotici, renesansi, baroku, a kuće u Červar Porat čedo su socijalističkog veličanja cementa i nerazumnog racionalizma. Na obali naselja Červar Porat ostali su tragovi (perimetri) rimskih građevina iz prvog stoljeća, a uz njih su podignute nove stambene zgrade.

Gubi sezonski značaj

Sve izgleda poprilično neuredno, a ipak ljeti u ovom naselju boravi oko 10.000 stanovnika. Zimi u njemu živi tek tristotinjak građana koji ne oskudijevaju prostorom i vremenom. Kraj obale naišli smo na umirovljenike u šetnji poput gospođe Angele koja je stigla u Červar 2000. godine iz Bihaća nakon što je tamo doživjela strahote rata. Šeće se i kaže nam da je mjesto mirno, sin radi u Poreču i opskrbljuje domaćinstvo u kojem žive.

Prema Istrapediji  u Červaru je 1970-ih izgrađeno novo naselje za 6.500 stanovnika, što je bio prvi primjer cjelovite regulacije sezonskoga grada na istočnoj obali Jadrana. Apartmani su prodani na tržištu kao kuće za odmor, a naselje je dobilo i hotel, trgovine, restorane i veliku marinu u uvali Lunga s radionicom za popravke manjih jahti i brodica. Tijekom Domovinskog rata naselje je dijelom poslužilo za privremeni smještaj prognanika i izbjeglica, a u novije doba sve se više profilira kao stalno naselje, gubeći sezonski značaj, doznajemo iz Istrapedije.

Danas Červar Porat broji 2.157 stambenih jedinica ili vlasnika ali u njemu zimi boravi tek tristotinjak građana. Dakle, veći dio stanova služi za iznajmljivanje ili ljetni boravak vlasnika. Hotel je napušten, situacija je očajna, kažu nam u konobi da je to ruglo Červar Porta. Doznajem da su 62 posto vlasnika stambenih jedinica slovenski državljani koji su stanove kupili u vrijeme rata kad se to isplatilo. U biti Červar Porat je sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađen za potrebe jednakijih u socijalizmu, bio je mjesto privilegiranog djela tadašnjeg besklasnog društva. Kažu da su danas cijene kvadratnog metra paprene i kako ne bi bile kad more i obala ne bi imponirali ljepotom.

Predsjednica mjesnog odbora Červar Porat Ivanka Titlić moli da češće pišemo o Červaru, jer su na njega svi zaboravili pa se problemi samo gomilaju – počevši od neriješenih vlasničkih odnosa zemljišta na kojemu je sezonski grad izgrađen. Gospođa Titlić je članica Udruge vlasnika stana u Červar Porat i ta udruga pokušava srediti situaciju i pretvoriti sezonski grad u stvarni grad što je kompliciran posao.

(Elio VELAN)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE