Mnogi od nas smatraju kukce poprilično napornim malim životinjama koje nam uglavnom remete komfor. Sjetimo se samo dosadnih komaraca i muha po ljetnim vrućinama ili najezdi smrdljivih martina u jesen. Ipak, kukci su nam jako važni za normalno funkcioniranje ekosustava. Pa provjerimo što to znamo/ne znamo o tim zanimljivim stvorenjima.

Kukci su beskralježnjaci koji pripadaju koljenu člankonožaca (Arthropoda) i najbrojnija su životinjska skupina na Zemlji. U člankonošce spadaju još rakovi te stonoge, pauci, grinje i štipavci koji se često pogrešno poistovjećuju s kukcima. Pojavili su se u ranom devonu (paleozoik) prije oko 400 milijuna godina te se uspješno prilagodili svim životnim uvjetima. Danas su kozmopolitski rasprostranjeni po cijeloj planeti, osim na polovima i otvorenom moru. To im je omogućila sposobnost leta koju su razvili 90 do 170 milijuna godina prije kralježnjaka. Do danas je poznato oko milijun vrsta kukaca, ali se pretpostavlja da bi ih moglo biti i do 10 milijuna. Kukci se dijele na beskrilce (Apterygota) i krilaše (Pterygota), a svaki od tih podrazreda se dijeli na brojne redove. Kornjaši (Coleoptera) su s oko 400 tisuća vrsta najbrojniji red kukaca.

Biologija kukaca

Kukci imaju kolutićavu građu tijela, a jasno se mogu izdvojiti tri funkcionalne cjeline: glava, prsa i zadak. Svi kukci imaju tri para nogu, a većina ima dva para krila. Usni aparat se sastoji od gornje i donje čeljusti te gornje i donje usne, a u različitih vrsta prilagođen je za grizenje (termiti), žvakanje (skakavci), lizanje (pčele), bodenje (komarci) ili sisanje (leptiri). Ovisno o načinu života, neke vrste imaju razvijenije određene dijelove tijela u odnose na druge vrste. Primjerice, leptiri i pčele imaju vrlo dobro razvijena krila za letenje od jednog cvijeta na drugi te dlakave noge sabiralice koje im omogućuju sabiranje peludi. S druge strane, trčci imaju vrlo snažne noge koje im omogućuju da se kreću vrlo brzo. Skakavci pak, imaju izrazito duge i snažne stražnje noge za skakanje na udaljenosti i do dvadeset puta veće od njihove dužine. To je za usporedbu kao da čovjek može s mjesta preskočiti po dužini cijelo rukometno igralište. Vodenim su kukcima stražnje noge spljoštene i prilagođene za plivanje. Kukci prolaze preobrazbu od ličinke do odraslog oblika koja može biti potpuna i nepotpuna. Kod potpune preobrazbe ličinka se preobrazi u kukuljicu, a kukuljica u odraslog kukca (npr. leptir). Kod nepotpune preobrazbe izostaje stadij kukuljice te se ličinka nakon nekoliko presvlačenja preobrazi u odraslog kukca (npr. skakavac).

Jesu li kukci korisni ili štetni?

Neke vrste kukaca su štetne za zdravlje ljudi, poljoprivredu i šumarstvo, ali bez kukaca ne bi bilo normalnog funkcioniranja ekosustava.

Kukce uglavnom povezujemo uz oprašivanje biljaka. Podaci govore da se pomoću kukaca oprašuje oko 85 % biljaka. Bez oprašivanja ne bi došlo do oplodnje biljaka te posljedične proizvodnje sjemena i plodova koji su hrana za ljude i životinje. Većini ljudi je poznato da su pčele najvažniji oprašivači, a uz njih tu su i bumbari, solitarne pčele, muhe cvjetare, leptiri i neki kornjaši. Osim što oprašuju biljke, pčele prave med skupljanjem nektara s cvjetova. Kukci su važni i za kvalitetu tla. Hrane se biljnim i životinjskim ostacima te na taj način reguliraju količinu nutrijenata u tlu i poboljšavaju njegova fizikalno-kemijska svojstva. Neki su kukci prirodni predatori nad mnogim štetnim poljoprivrednim vrstama te predstavljaju važnu kariku u održavanju biološke ravnoteže. Primjer je božja ovčica (bubamara) koja se hrani lisnim ušima te je veoma korisna vrsta u vrtovima. Kukci su i izvor hrane brojnim skupinama životinja. Čak 60 % ptičjih vrsta hrani se kukcima, kao i žabe, šišmiši, ježevi, krtice, vjeverice, miševi i mnogi drugi. Osim toga, kukci predstavljaju potencijalni izvor hrane i za ljude te se već nalaze u gastronomskoj ponudi zemalja diljem svijeta. Zbog njihove važnosti, sve veći broj ljudi odlučuje se na postavljanje tzv. hotela za kukce kako bi privukli i zadržali korisne kukce u svom vrtu.

Iako su vrlo sitne životinje, kukci nisu potpuno bezopasni. Neke kukce poput bagremove muhe šiškarice, ariševe uši ili azijske strizibube smatramo šumskim štetnicima jer ugrožavaju šumski ekosustav. S druge strane, američki cvrčak, lisna uš, krumpirova zlatica ili ličinke hrušta zabrinjavaju ljude zbog uništavanja poljoprivrednih kultura. Neki kukci spadaju u prijenosnike bolesti u ljudi i životinja. Takvi su primjeri ce-ce muha (prijenosnik uzročnika bolesti spavanja) i različite vrste komaraca (uzrokuju encefalitis, virus zapadnog Nila, malariju, Denga groznicu…). Muhe, komarci, buhe, žohari i mnogi drugi spadaju u molestante. Ubodi pojedinih vrsta kukaca (pčele, ose, stršljeni) mogu uzrokovati zdravstvene probleme u ljudi koji su alergični na njihov otrov.

Kukci nestaju…

U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do znatnog pada broja i raznolikosti kukaca. Neki od glavnih uzroka nestanka kukaca su nestanak staništa (intenzivna poljoprivreda, urbanizacija, gradnja prometnica), pretjerana upotreba pesticida i umjetnih gnojiva, klimatske promjene te biološke invazije. S dosadašnjim godišnjim padom populacije od 2,5 %, kukci bi kroz stotinjak godina mogli izumrijeti. Nestankom kukaca došlo bi do značajnih promjena u ekosustavu  i nestanka života kakvog poznajemo. Stoga je potrebno što prije poduzeti mjere koje će značajno usporiti pad populacije kukaca, a prvenstveno se to odnosi na način proizvodnje hrane.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

 

https://www.facebook.com/civporec

https://www.instagram.com/civ_porec/?hl=hr

http://civ.iptpo.hr/