U Poreču se jučer okupilo dvadesetak brodara na poziv predsjednika jedine istarske udruge brodara, porečkog Barkariola, Valtera Grubice. Cilj sastanka bilo je povezivanje istarskih s dalmatinskim brodarima radi artikuliranja zajedničkih stavova, ponajprije u vezi s problemima cijene goriva i lučkih naknada, da bi zajednički nastupili pred resornim ministarstvom. Na sastanku su bili tajnik Hrvatske udruge privatnih brodara Nenad Šarić, Đani Jureško, član Koordinacijskog odbora četiriju dalmatinskih udruga brodara (iz Dubrovnika, Splita, Zadra i Selca), Zoran Ercegović, brodar iz Splita, te istarski brodari – dakle predstavnici svih izletničkih brodara na hrvatskoj strani Jadrana.

Jureško je uvodno rekao da su dalmatinski brodari organizirani u udruge u svakoj dalmatinskoj županiji, ali im je na sastanku 31. siječnja u Ministarstvu sugerirano da se objedine u jednu udrugu jer da ih u Ministarstvu, kako je prepričao Šarić, više ne mogu pojedinačno primati.

– Stvaranje jedne glomazne udruge ne dolazi u obzir, rekli smo im odmah, ali smo odlučili napraviti koordinaciju udruga i ona već odlično funkcionira. Sada smo ovdje, da i vi u Istri izaberete svoje članove u koordinaciju, jer jedino se zajedničkim snagama možemo izboriti za rješavanje problema, rekao je Jureško.

U Istri najveći pritisak lučkih uprava na brodare

Šarić je rekao da je nužno da se i istarski brodari organiziraju, budući da sada postoji tek porečka udruga, a upravo u »ovoj županiji lučke uprave vrše najveći financijski pritisak na brodare«. Brodare trenutno najviše tišti cijena goriva, a plaćaju i lučke naknade koje naplaćuje svaka lučka uprava.

– Cijena dizela formira se dodavanjem na nabavnu cijenu marže, PDV-a, potom trošarine, cestarine i naknade za autoceste. Brodari plaćaju punu cijenu, za razliku od poljoprivrednika, na primjer. A traktori koriste ceste, dok mi plaćamo valjda pomorsku cestarinu. Osim toga, mi ne trošimo gorivo radi luksuza, da bismo plaćali trošarinu, nego nam je to potrošni materijal u poslu. To su argumenti koje bi trebalo zajednički predstaviti Ministarstvu, da nam se snizi cijena goriva, rekao je Jureško.

Složili su se i s nakanom da se početkom sezone, ne bude li riješen taj problem, na koji su dalmatinski brodari upozorili prosvjedom 6. prosinca prošle godine, na čitavom Jadranu organizira prosvjed brodara u isto vrijeme.

Problem lučkih pristojbi potaknuo je dugu i živu raspravu. Naime, Jureško je naglasio da Zakon o lučkim upravama kaže da se u pravilu za jednu županiju organizira jedna lučka uprava, a iznimno, tamo gdje je potrebno, i više. Ta je iznimka u Istri postala pravilo, pa svako veće turističko mjesto ima svoju lučku upravu, a svaka od njih naplaćuje naknadu izletničkim brodarima. Grubica je ispričao da izletnički brodari moraju platiti lučku naknadu u svakoj luci, čak i unutar iste lučke uprave, na primjer u Poreču i Vrsaru. Maurizio Draghicchio je izračunao da porečki brodari plate u sezoni brodskih izleta gotovo deset tisuća eura naknada samo Poreču, Vrsaru i Rovinju, a Alen Depicolzuane iz Krka rekao je da je kod njih još gore, jer im naplaćuju naknadu i »u divljini«, odnosno tamo gdje se za vrijeme izleta vežu, a gdje nema luke.

Unutar ceha prijevoznika otvoriti sekciju brodara

– Mi smo odlučili ne plaćati i to ne činimo već skoro dvije godine, pa smo pred sudskim tužbama. Ali vidjevši da smo nas 40-ak zajedno nastupili, ponudili su nam plaćanje paušala jednom godišnje, a do sada nisu s nama htjeli u lučkim upravama ni razgovarati. Složni smo i spremni sudjelovati u dogovoru cijena, rekao je Depicolzuane.

Šarić je naglasio da je najlakše tražiti da se mijenja Zakon o lučkim upravama, ali da će biti teško očekivati zatvaranje niza malih lučkih uprava, odnosno da je jednostavnije inzistirati na paušalnoj naknadi koju bi izletnički brodari platili za čitavu sezonu i to na jednom mjestu u županiji. Poseban bi paušal Ministarstvo trebalo utvrditi za izletničke brodove koji krstare duž čitave obale.

Krunoslav Domijan iz Crikvenice otvorio je i pitanje koncesije koju brodari plaćaju gradovima, koja iznosi sto kuna godišnje po mjestu na brodu, a moraju je platiti prije negoli počnu raditi, što ih stavlja u financijski iznimno tešku situaciju. Robert Batičić iz Rapca naglasio je pak da ih stežu rokovi i da ključne stvari treba riješiti prije početka sezone, a najvažnije bi bilo na vrijeme se organizirati u udruge pa zajednički nastupiti prema lučkim upravama u Istri. A Denis Grubiša iz Poreča rekao je da bi u upravnim vijećima lučkih uprava trebali biti predstavnici brodara, a ne, kao u Poreču, gradskoga komunalnog poduzeća.

– Rekao mi je prije dvije godine čovjek koji je u porečkom Upravnom vijeću da se on ne »kapi« u brodove, kada sam s njim govorio o nekim problemima. Naravno da se ne »kapi« u brodove, kad prodaje auta, ali što onda radi u Upravnom vijeću Lučke uprave?, zapitao se Grubiša.

Brodari će u Hrvatskoj obrtničkoj komori tražiti otvaranje svoje sekcije unutar ceha prijevoznika kako ih više ne bi »utapali« u problemima kamiondžija.

S. Matejčić, Glas Istre