Iako je projekt »Brijuni rivijera« pokrenut još u prvoj polovici mandata Račanove Vlade 2002. godine, ni potkraj mandata aktualne Sanaderove nijedna cigla nije stavljena na »nešto« što predviđa izgradnju luksuznog hotelskog kompleksa s golfom na Muzilu, marine za megajahte na Sv. Katarini, visokokvalitetne hotelsko-turističke objekte na području Hidrobaze i Fažane te oko tvrđave Fort Formio na Barbarigi i u uvalama San Pol i Kolone, kao i temeljitu obnovu smještajnih kapaciteta na samom otočju Brioni, unutar nacionalnog parka, sve to vrijedno oko milijardu eura ulaganja i četiri tisuće novih radnih mjesta. Zapravo, je li i koliko spomenuti niz ulaganja i lokacija točan, javno se i precizno ne zna jer master-plan tog projekta još nije predstavljen »široj javnosti«.

Unatoč najavi resorne ministrice Marine Matulović-Dropulić – izrečenoj na sjednici Vlade RH održanoj početkom lanjskog studenog u Poreču – da će to biti »uskoro«.

Na toj je sjednici, podsjećamo, ministar turizma Božidar Kalmeta najavio početak radova za najkasnije godinu dana, a Vlada usvojila izmjene Društvenog ugovora o osnivanju Brijuni rivijere. Njima je izbačena mogućnost unosa državnog zemljišta u kapital te državno-županijske tvrtke, odnosno dozvoljeno je samo unošenje »prava građenja« i »prava služnosti« (potonjega kad je riječ o šumskom zemljištu) na državnim nekretninama u »brijunskom« priobalju, a u nacionalnom parku davanje koncesija. Te je izmjene i dopune prihvatila i Istarska županija, koja u temeljnom kapitalu društva sudjeluje s trećinom udjela. Potpise na njih stavili su 21. veljače ove godine potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec i istarski župan Ivan Jakovčić.

Na spomenutoj sjednici, održanoj 7. studenog 2006., Vlada je zaključila da će točan popis nekretnina za unos prava građenja u Brijuni rivijeru utvrditi posebnom odlukom, a okvirno je riječ o ukupno 550 hektara na desetak lokacija predviđenih »polaznim osnovama za operacionalizaciju programa gospodarenja«. Za provedbu te odluke konkretno su zadužena pojedina tijela državne uprave. Tako su ministarstva obrane i unutarnjih poslova, kao posjednici nekretnina na pojedinim lokacijama u obuhvatu projekta »Brijuni rivijera«, dobili zadatak da »nakon provedene imovinskopravne i tehničke identifikacije« Vladi predlože koje će nekretnine predati Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Taj će ured za sve čestice u obuhvatu projekta predložiti Vladi odluku o dodjeli prava građenja. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka trebalo je u suradnji s Ministarstvom obrane, preložiti odluku kojom bi se Muzil isključio iz vojne luke Pula.

Istom je ministarstvu zadatak i pokretanje postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra na svim lokacijama Brijuni rivijere, a potom i iniciranje natječaja za dodjelu koncesija na pomorskom dobru. Za ustanovljavanje prava služnosti na šumskom zemljištu unutar Brijuni rivijere zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a Ministarstvo kulture za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije na području nacionalnog parka Brijuni. O tijeku izvršenja zaduženja citirana su tijela trebala Vladu izvijestiti u roku od 60 dana.

Prošlo je i više nego dvostruko vremena, ali realizacija zaduženja još je u meandrima državne birokracije. Pitali smo, naime, prošloga tjedna ministarstva mora i turizma, zaštite okoliša i prostornog uređenja te kulture, kao i ured za upravljanje državnom imovinom, jesu li i koja od tih zaduženja ostvarena, a ako nisu, zašto nisu, tj. koje su prepreke i poteškoće. Tražili smo brze i iscrpne odgovore, ali rezultat je polovičan.

Najbrže nam je odgovorilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koje smo pitali kada će biti »uskoro« iz ministričine najave o predstavljanju master-plana. Iz ureda glasnogovornice stigla je rečenica: »Vezano uz Vaš upit možemo Vas izvijestiti da će master-plan koji precizira izgradnju u sklopu Brijuni rivijere biti prezentiran javnosti za mjesec dana.« I točka.

Brzo, ali iscrpnije odgovorili su nam iz Ministarstva mora i turizma, koje je, zajedno onim prostornog uređenja, koordinator aktivnosti u vezi s Brijuni rivijerom. Ono je, piše glasnogovornica Marina Halužan, pribavilo izvješća središnjih tijela državne uprave o tijeku izvršenja zaduženja. »Kako je zbog složenosti projekta ocijenjeno potrebnim izvršiti dodatne konzultacije, razjasniti pojedina otvorena pitanja, koordinirati međusobno povezane aktivnosti i u maksimalno mogućoj mjeri precizirati dinamiku njihova izvršenja, to je u međuvremenu u organizaciji ovog Ministarstva održano nekoliko operativnih sastanaka predstavnika svih institucija uključenih u ovaj projekt, od kojih je posljednji održan 14. ožujka 2007. Upravo iz navedenih razloga i želje da Vlada Republike Hrvatske bude što iscrpnije izviještena o poduzetim aktivnostima, a istovremeno i upoznata s planom, odnosno projekcijom i dinamikom budućih aktivnosti, to se pojedinačna izvješća ujednačavaju na opisani način«, odgovoriše iz koordinativnog ministarstva.

Što se tiče konkretnog pitanja o prenamjeni luke Muzil, odgovoreno nam je da »s obzirom da je dio te lokacije perspektivan za MORH, potrebno je u tom dijelu definirati pripadajuće čestice, tj. razdvojiti perspektivne od neperspektivnih«. To će MORH učiniti u suradnji s tvrtkom Brijuni rivijera, što će također biti uključeno u izvještaj Vladi. Granice pomorskog dobra nisu još utvrđene, »a društvo Brijuni rivijera već je podnijelo odgovarajući zahtjev nadležnom Uredu državne uprave u Istarskoj županiji«.

U Ministarstvu kulture također su bili brzi odgovorivši nam da do danas nije izvršena imovinskopravna i tehnička identifikacija čestica niti su im one dostavljene, pa za njih rok objave natječaja i nije počeo teći. »Bez obzira na to, Ministarstvo kulture definiralo je uvjete zaštite prirode za raspisivanje predmetnog natječaja. Također, u završnoj je fazi utvrđivanje uvjeta zaštite kulturne baštine«, napisala nam je prošlog tjedna glasnogovornica Sunčana Glavak.

Ukratko: radi se, bit će. Vrijeme u birokraciji ima svoju brzinu. U svakom slučaju, s ovakvim tempom realizacije projekta ne bi bilo iznenađenje da »prva cigla« Brijuni rivijere sačeka i sljedeću Vladu, nakon parlamentarnih izbora koncem godine. Možda i Vladinu novu sjednicu u Istri, na kojoj bi se, kako prije četiri i pol mjeseca u Poreču reče Kalmeta, »projektu dao novi zamah«.

Valelunga – hoće li se projektom Brijuni rivijera bitno izmijeniti današnji izgled ove pulske uvale

Ostojić: Strpljen – spašen