Savjet projektu zamjera nestručnost, površnost, apartmanizaciju, mogućnost rasprodaje obale i privatizacije projekta, nedostatak interdisciplinarnog pristupa i zapostavljanje prostornoplanerskog, urbanističkog, kulturno-pejsažnog i gospodarskog aspekta razvoja brijunskog priobalja

Piše Dražen MAJIĆ

PULA –

Savjet za prostorno uređenje Republike Hrvatske odbio je koncept razvoja brijunskog priobalja koji im je nedavno predložila Uprava tvrtke Brijuni riviera na čelu s Veljkom Ostojićem. Očitavajući se na studiju »Koncept najbolje uporabe za odabrane lokacije projekta Brijuni riviera« koji je izradila zagrebačka konzultantska tvrtka Horwath Consulting, savjet je zaključio da ne može dati ni pozitivnu ocjenu niti suglasnost na prezentirani koncept. Obrazloženje i razlozi zbog kojih su ugledni stručnjaci koje predvodi splitski arhitekt Jerko Rošin odbili studiju prilično su otežavajući za cjelokupnu predloženu ideju »Brijuni riviere«. Naime, savjet je projektu zamjerio nestručnost, površnost, apartmanizaciju, mogućnost rasprodaje obale i privatizacije projekta te nedostatak interdisciplinarnog pristupa i zapostavljanje prostornoplanerskog, urbanističkog, arhitektonskog, kulturno-pejsažnog i gospodarskog aspekta prostora brijunskog priobalja.

Zbog važnosti projekta »Brijuni riviera« i više puta spominjane mogućnosti zloporabe, prenosimo veći dio spomenutog mišljenja na predloženi koncept. U uvodnom djelu stručnjaci obrazlažu stav da suština studije nije na razini dogovora koje su prethodno postigli Savjet za prostorno uređenje i Brijuni riviera.

– Na temelju inozemnih iskustava ova studija pokušava za sedam lokacija iznaći moguće turističkorazvojne komercijalne scenarije koji će opravdati ulaganja. Savjet je u svojem ranijem mišljenju naglasio potrebu izrade cjelovitog koncepta »Brijuni riviere« iz kojeg će proizaći rješenja detalja. Ova studija nije na tom tragu, nego se bavi sa samo sedam odabranih lokacija. U studiji nisu navedeni kriteriji po kojima je tih sedam lokaliteta odabrano, piše u mišljenju Savjeta. Već u sljedećoj točki Savjet se prilično oštro očituje o samoj suštini projekta »Brijuni riviera«.

– U prezentiranom konceptu ne prepoznaje se paleta nove kvalitetne ponude, već su sedam puta ponovljene matrice temeljene na stranim primjerima takozvanog »bestkoncepta«, a koji za hrvatski prostor predstavlja zapravo multiplikaciju apartmanske gradnje i gradnje vila za koju se ne može jamčiti da neće biti u funkciji rasprodaje hrvatske obale, piše u iznimno važnom dokumentu koji je potpisao Jerko Rošin. Nastavak je još teži.

– Planirani kapaciteti hotelskog smještaja u odnosu na kapacitete u apartmanima nisu u kontekstu korištenja prepoznati kao jedinstvena turistička ponuda u smislu novog razvoja turističkog gospodarstva, nego otvaraju mogućnost prodaje svih tih kapaciteta kao pojedinačno privatno vlasništvo, zaključili su stručnjaci nakon analize predloženog koncepta razvoja brijunskog priobalja.

– U predloženom konceptu teško je prepoznati novu kvalitetu turističke ponude primjerene ovom vrijednom prostoru nasuprot nacionalnog parka »Brijuni«, a također se ne prepoznaje dobra argumentacija predložene pretjerane strukture apartmana i vila, s obzirom na iskustvo korištenja takvih smještajnih kapaciteta (broj dana u godini), kada je jedan od temeljnih ciljeva buduće strategije turističke ponude znatno produženje sezone korištenja smještajnih kapaciteta. Predložena struktura pratećih atraktivnih sadržaja ne može se ocijeniti kao dovoljna i kao novi »best koncept« turističke ponude ovog atraktivnog prostora, procijenili su članovi Savjeta za prostorno uređenje hrvatske Vlade.

– Posebno je neprihvatljiv koncept nizanja svih predloženih kapaciteta u kontinuiranu liniju najužeg obalnog pojasa (zauzetost obalne crte iznosi 24 kilometra) bez vidljive namjere da se turistička izgradnja organizira izrazitije po dubini prostora i pokuša ugraditi u naslijeđene prostore izgrađenih i neizgrađenih struktura ovog dijela zapadne Istre. Konceptu pored toga nedostaje interdisciplinarni pristup, a izostao je ili je zapostavljen prostornoplanerski, urbanistički, arhitektonski, kulturno-pejsažni i gospodarski aspekt prostora Brijuni riviere, zaključio je Savjet i odbio dati suglasnost na predloženi koncept.

Ova odbijenica bit će sigurno još jedan argument na strani zagovornika koncesijskog pristupa, odnosno onih koji smatraju da se atraktivno zemljište na brijunskom priobalju nikako ne bi smjelo dokapitalizacijom unositi u trgovačko društvo Brijuni riviera i na taj način izložiti pogubnoj privatizaciji.

Master plan – nestručan i pravno neusklađen

Vrlo je zanimljiv stav Savjeta za prostorno uređenje o master planu – izrazu koji se naveliko koristi i u studiji o razvoju brijunskog priobalja.

– Uobičajilo se u različitim turističkim studijama i prostornoprogramskim konceptima koristiti engleski izraz master plan. Takva praksa ne samo da je nepotrebna, nego je i u suprotnosti sa zakonodavstvom iz područja prostornoplanskog uređenja. Nema razloga da se ne koristi nazivlje za prostornourbanističke planove koje je predviđeno Zakonom o prostornom uređenju i drugim propisima. Budući da master planove turizma u pravilu ne izrađuju urbanističke tvrtke, nego tvrtke koje se bave menadžmentom i turizmom, koje očito ne razlikuju razine prostornourbanističkih planova od shema, nude se rješenja koja s prostornoplanerskog gledišta nisu prihvatljiva, a još su, k tome, neusklađena sa zakonodavstvom. Stoga su u potpunosti upitne i stručno neprovjerene ponuđene sheme koje se u studiji nazivaju master plan.

Jerko Rošin: Protivim se golfu kao još jednom modelu apartmanizacije!

Jučer smo za komentar zamolili i Jerka Rošina, potpisnika »odbijenice« na predloženi koncept razvoja brijunskog priobalja.

– Prvi razlog zbog kojeg smo odbili studiju jest što nismo mogli sagledati jedinstvenost koncepta i zato što ne postoji argumentacija za odabrane lokacije. Osim toga, nema prateće urbanističkoplanerske podloge, za koju su nam rekli da tek predstoji, a mi mislimo da bi trebala biti preduvjet razvoju projekta. Mi jesmo za ulaganja, ali uz temeljitije studije koje Horwath Consulting dokazano može bolje napraviti, ali očito uz puno kvalitetniji input. Kod ovog je projekta očito da se »šlepa« na Brijune i njihov imidž, što je dobro i što podržavamo, ali ta je prostorna i misaona činjenica u studiji morala biti detaljnije izražena, objasnio nam je Rošin. Potom je prešao na kritiku pojedinih rješenja iz studije.

– Pored toga protivimo se i rješenjima iz studije pri kojima urbana obnova u Puli znači tek izgradnju novih stanova, a izgradnja golf terena tek još jednu priliku za apartmanizaciju. Odnos hotelskih smještajnih jedinica i apartmana u studiji je jedan naprema tri, dakle, na svaki krevet u hotelu dobijemo tri u apartmanima. Nismo protiv apartmana koji donose prihod cijelu godinu, ali za njih predlažemo neke manje atraktivne i od mora udaljenije lokacije, tvrdi Rošin, kojeg smo zamolili za komentar navoda iz studije koji 400 luksuznih stanova iznad Katarine u pulskoj luci namjenjuje najimućnijim pulskim obiteljima.

– Ta je rečenica ključna za prepoznavanje nesporazuma između nas i izrađivača studije. Naime, najimućnije pulske obitelji nisu urbanistička ili planerska kategorija. Neku kuću možete planski odrediti kroz određivanje visine, veličine, boje, ali nikako po korisniku. To je klasni urbanizam koji kao stručna kategorija ne postoji, objasnio je Rošin, čija su osobna razmišljanja o kontroverznim master planovima iznimno mudra i zanimljiva.

– Neki ljudi smatraju da se angažman španjolskih stručnjaka na izradi koncepta razvoja hrvatskog turizma može definirati kao dovođenje lisice da napravi reda u kokošinjcu. Dakle, postoje sumnje da nam stranci osmišljavaju onu vrstu razvoja koja im kasnije neće biti konkurencija. Nisam baš toliko skeptičan. Točno je da Španjolci imaju velike rezultate, ali i ogromne greške jer su bili previše gladni razvoja i zbog te gladi uništili vlastiti prostor. U vezi s upošljavanjem stranih stručnjaka na planovima domaćeg razvoja ponovio bih usporedbu koju sam nedavno iznio na jednom simpoziju. Kada vrhunski kapetan prekooceanskog broda ulazi u splitsku luku on treba pomoć domaćeg pilota. Ljudi možda ne znaju, ali mala domaća pilotina je u tom procesu iznimno važna, zaključio je Rošin.

NA SVJETSKI DAN TURIZMA RESORNI MINISTAR ODRŽAO STRANAČKU PRESICU

Kalmeta najavljuje ulaganja u Brijuni rivieru

ZAGREB –

Na Svjetski dan turizma jučer je ministar mora, turizma, prometa i veza Božidar Kalmeta u ime HDZ-a čestitao svima koji su pridonijeli da »zabilježimo ovakvu turističku sezonu«. Brojke koje je iznio na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a pokazuju da je u prvih osam mjeseci ove godine bilo osam posto više noćenja, sedam posto više dolazaka, a domaćih gostiju je bilo šest posto više, »što je rezultat rasta standarda naših građana«. Ovogodišnji prihod od turizma bit će oko šest milijardi eura.

Kalmeta je najavio nove investicije u turističku djelatnost kroz državne projekte, poput »Brijuni riviere«. Do idućeg ljeta najavio je početak gradnje dva do tri golf igrališta.

D. C, I. K.