Draga braćo i sestre,

ove godine, na poticaj Svetog oca Franje, želimo razmišljati o Božjem milosrđu i o onome što ono znači za vjernike i ljude dobre volje. Želimo se zapitati tko je milosrdan i što zapravo znači milosrđe u svojoj biti? Je li milosrdan onaj koji pokazuje ljubav prema drugima ili možda ima nešto više?

Milosrđe nije samo suosjećanje s osobom ni jednostavno sažaljenje prema nekome tko je u nevolji, već sposobnost da se uđe u nutrinu osobe i da njezinim očima možemo promatrati stvari, razmišljati njezinim umom i osjećati stvari njezinim osjećajima.

Jasno je da je ovo mnogo više nego emocionalno sažaljenje i da zahtjeva potpuno zalaganje uma i volje. Ovo suosjećanje ne dolazi izvana nego dolazi iznutra od zauzimanja oko poistovjećivanja s drugom osobom kako bi vidjeli stvari kao što ih ona gleda i osjeća. Ovo je simpatija u doslovnom smislu riječi, tj. dijeljenje zajedničkoga iskustva s drugom osobom.

To je ono što mnogi ne pokušavaju učiniti. Mnogi su zaokupljeni svojim osjećajima, a ne osjećajima osobe kojoj iskazuju milosrđe. Kada tuguju s nekim to čine izvana a ne iznutra;  ne trude se ući u misli i srce druge osobe kako bi mogli vidjeti i osjetiti stvari kako ih vidi i osjeća ožalošćena osoba.

Ako se potrudimo poistovjetiti se s drugom osobom tada ćemo primijetiti ove važne stvari:

Očuvat će nas od pogrešnog puta. Često želimo biti ljubazni na svoj način a ne na način kako to želi osoba kojoj ljubaznost iskazujemo. Naša ljubaznost bi bila dvostruka i sačuvali bismo se neželjene neljubaznosti kad bismo se potrudili shvatiti želje druge osobe.

Potaklo bi nas na više opraštanja, tolerancije i olakšalo bi nam život. Ima jedan princip u životu koji mi često zaboravljamo, uvijek postoji razlog zašto osoba misli i radi tako kako radi, i kad bismo znali taj razlog to bi nam olakšalo njezino shvaćanje. Ako neka osoba misli pogrešno, a mi to uočavamo, možda je prošla kroz iskustvo i nasljeđe koje je uvjetovalo da tako misli kako misli. Ako je osoba razdražljiva i neuslužna možda je zabrinuta ili je bolesna. Ako se osoba odnosi prema nama loše možda ima pogrešnu predrasudu o nama. Tko zna sve, oprašta sve. Nikad nećemo znati sve dok se ne potrudimo ući u dušu i srce druge osobe.

Milosrdno saznanje nije samo u tome što je Bog učinio po Isusu Kristu, nego što je u Isusu Kristu – Bog ušao u ljudsku nutrinu. Došao je kao čovjek, došao je da vidi stvari ljudskim očima, osjetio ih ljudskim osjetilima, mislio na ljudski način.

To je ono što je Bog učinio za nas. Došao je ljudima ne kao udaljeni, odvojeni, izolirani, veličanstveni Bog nego kao dijete, mali čovjek. Najviši primjer milosrđa je dolazak Boga u Isusu Kristu u obliku malog djeteta, Božića.

Samo oni koji iskazuju milosrđe oni će ga i zadobiti. Velika je istina života da u drugim ljudima vidimo odsjaj nas samih. Ako smo i sami nezainteresirani za druge i drugi će se tako odnositi prema nama. Ako vide da smo u brizi, oni će se zabrinuti. Onaj tko iskazuje milosrđe postat će sličan Bogu.

Možemo reći da je blažen čovjek koji se suobličuje s drugim ljudima da bi mogao vidjeti njihovim očima, misliti njihovim mislima i osjećati njihovim osjećajima jer onaj tko radi tako drugi će mu uzvratiti i znat će da je to Bog već učinio u Isusu Kristu u malom djetetu – Božiću!

Svim vjernicima, kao i svim ljudima dobre volje, od srca želim čestit i blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu.

 

Dražen Kutleša, biskup