Javna polemika se ne stišava otkako je 28. srpnja premijerka Jadranka Kosor sa županom Ivanom Jakovčićem i ravnateljem pulske bolnice Lemsom Jerinom potpisala sporazum o sufinanciranju izgradnje nove bolnice u Puli. Je li ovo samo jedan od niza sporazuma dosad sklopljenih ili konačno donosi konkretne pomake?

Predstavnici SDP-a i Ladonje u više su navrata isticali da je sporazum dio predizborne kampanje, upozoravajući da Vlada na odlasku s tim potpisom ionako ne preuzima nikakvu obvezu.

Hoće li građani ipak imati koristi od predizborne euforije, na valu koje je donijet sporazum koji definira udjele države i županije u sufinanciranju izgradnje, kao važan uvjet za početak posla?

Predsjednik Upravnog vijeća bolnice Valerio Drandić i ravnatelj bolnice prim. Lems Jerin u četvrtak su na konferenciji za novinare objasnili što očekuju od sporazuma. Drandić je zadovoljan dogovorenim udjelom države od 75 posto, jer su početne pozicije bile puno nepovoljnije za Županiju. U naredni korak, pribavljanje financija, krenut će se odmah nakon što Urbis preda preda izvedbeni projekt nove bolnice. Rok predaje je ugovoren za 1. studenog, ali očekuju ga i ranije.

Nakon toga, pojašnjava Drandić, odmah se kreće u raspisivanje natječaja za kreditora, a tekst natječaja je u pripremi. Postoji opcija da se za kreditora izabere Svjetska banka ili Europska banka za obnovu i razvoj. Ukoliko se ugovori kredit sa Svjetskom ili Europskom bankom, raspisivanje natječaja nije obavezno. Prema sadašnjim saznanjima Svjetska banka može ponuditi najnižu kamatu u odnosu na ostale banke, od dva posto, i odgodu početka isplate kredita od pet godina, s rokom otplate od 20 godina.

U sklopljenom Sporazumu stoji da je "Uvjet za pokretanje postupka javne nabave financijskih sredstava putem dugoročnog kredita je odluka Vlade RH za davanje državnog jamstva za povrat kredita." Na naš upit što će biti s državnim jamstvom, Drandić je uvjeren da neće biti problema.

U slučaju da se krene u natječaj za kredit, očekuje se da bi drugi natječaj, onaj za izvođača radova, bio raspisan u rano proljeće. Drandić smatra da je realno očekivati početak izgradnje zgrade sredinom 2012. godine. Izgradnja bi trebala biti dovršena 2014. godne, a nakon toga slijedi opremanje. Definirana je kompletna oprema u vrijednosti od 200 milijuna kuna, s time da bi se novac zatražio od strukturnih fondova EU-a.

Županija je sporazumom preuzela sufinanciranje 25 posto od očekivanih 600 milijuna kuna planirane vrijednosti radova. Na koordinaciji gradova i općina dogovaralo se da bi županijski proračun preuzeo sto milijuna kuna, a oko 50 milijuna gradovi i općine. Prema okvirnim procjenama, godišnje opterećenje županijskog proračuna za gradnju bolnice iznosilo bi 7,2 milijuna kuna. Grad Pula imao bi godišnji anuitet od 880 tisuća kuna, Poreč 360 tisuća, Umag 260, a najveći broj općina između 40 i 50 tisuća kuna godišnje, a sve u srazmjeru broja stanovnika i veličine proračuna.

– Stalo nam je do toga da prve obaveze preuzme aktualna Vlada, veli Drandić. Da je ugovor ponuđen Primorsko-goranskoj županiji za dovršetak njihove bolnice, oni bi ga sigurno prihvatili, komentirao je Drandić i dodao da nitko ne osporava potrebu Istre za novom bolnicom, ali projekt mnogi koriste u dnevnopolitičke svrhe i u javnost često iznose netočne podatke.

Zbog loših smještajnih uvjeta i niskog standarda još je 1996. godine odlučeno da je gradnja nove bolnice imperativ, podsjetio je ravnatelj. Preseljenje u Mornaričku bolnicu prihvatilo se kao prijelazno rješenje. Na projektu nove bolnice već osam godina radi stotinjak liječnika i desetine arhitekta. – Obišli smo bolnice u Austriji, Njemačkoj, Italiji. Ne može nam nitko spočitnuti da je ovo ishitreno, rekao je prim. Jerin.

Doznajemo nadalje da je u svibnju Ministarstvo zdravstva konačno dalo suglasnost za glavni projekt. Bolnica će dobiti novih 43.000 četvornih metara u stacionarnoj zgradi na sedam etaža te u poliklinici i dnevnoj bolnici. Konačno će na prvoj etaži imati objedinjeni hitni prijem, te na istoj etaži jedinstvene jedinice intenzivnog liječenja i deset operacijskih sala. Svaki odjel imat će jednu jednokrevetnu sobu, dvije dvokrevetne a ostale će biti trokrevetne.

(Jasna ORLIĆ, Glas Istre)