Piše: Nataša Urošević, Jutarnji list
Foto: Vlado Kos/Cropix

Ovogodišnju berbu poznatog istarskog bagremovog meda, jednako omiljenog na nekadašnjem austrijskom dvoru kao i danas u Vatikanu, ove je sezone ugrozila opasna bolest pčela: zbog prošlogodišnje suše, pojavila se varoza, koja je prepolovila broj zdravih košnica.
– Radi se o staroj bolesti, vrlo otpornoj na lijekove, koja se javlja u ciklusima i uvijek nas iznenadi. Stotinjak članova naše pčelarske udruge, koji imaju ukupno 5000 košnica, već imaju gubitke od 2700 košnica.

Gubici od 30 do 70 posto

– U kontaktu s kolegama iz susjednih regija, poput talijanske pokrajine Friuli Venecija Giulia ili primorskog dijela Slovenije saznajemo da su njihovi gubici 30 do 70 posto. Sve to rezultirat će znatno manjim količinama meda ove godine na regionalnom tržištu. Velik je problem što u Hrvatskoj nemamo organizirano praćenje i koordinaciju, i što nema strategije zaštite na regionalnoj i nacionalnoj razini – upozorava Ranko Anđelini, predsjednik istarske udruge pčelara Lipa iz Pazina.
On i njegovi kolege ovog vikenda u pazinskom Spomen domu organiziraju 3. Dane meda. Na međunarodnoj smotri okupit će se nekoliko stotina pčelara iz ovog dijela Europe i brojni ljubitelji ove slasne namirnice, posebno djeca, a 40 izlagača predstavit će najfiniji med od bagrema, lipe, vrijeska, šumski i livadni.

Turističke zajednice prezentirat će projekte slatkih mednih cesta, koje povezuju kušaonice meda u srednjoj Istri. O europskim iskustvima u proizvodnji i plasmanu, kao i o mogućnostima zaštite i certifikacije meda govorit će talijanski znanstvenici: – Vjerujemo da ćemo u sljedeće dvije godine finalizirati projekt valorizacije i zaštite izvornosti istarskog meda. I Europska Unija podržava regionalne oblike zaštite, a znanstveni instituti istraživanjima nastoje dokazati da istarski bagremov med, zahvaljujući posebnim medarskim uvjetima, dakle karakteristikama tla i zbog specifične klime, ima manje vlage i više suhih hranjivih tvari od primjerice slavonskog meda – pojašnjava Anđelini.

Niska otkupna cijena

Inače, u Istri se proizvodi najviše bagremovog meda, jer bagrem daje i najveću ´pašu´ za pčelice. Kasnije su, dodaju naši sugovornici, paše koje nisu toliko redovite, poput kestena, a zatim nešto lipe i cvjetnog meda.
Pčelari se žale na nisku otkupnu cijenu meda, koja iznosi od 12 do 17 kuna, dok se na tržnicama kilogram najboljeg domaćeg meda može naći za 25 do 40 kuna

Bagremov med diže otpornost organizma

Najbolji med je bagremov, jer je neutralan. Nema izraženog mirisa, a diže otpornost organizma i imunitet. Bolesti dišnih organa najbolje liječi kadulja, za probavne smetnje i bubrege preporučujemo kesten, dok livadni med vraća snagu osobama u poodmakloj dobi. Najbolji lijek za prehladu je ipak ljekovita rakija medica. To je poznati istarski lijek protiv svih bolesti, zaključuje Anđelini.