Hrvatska i Slovenija nekada su bile uzor životnog standarda istočnoeuropskim zemljama, ali to je danas stvar prošlosti. Nove članice EU u posljednjem su desetljeću rasle brže i BDP po glavi stanovnika sustizao je nekadašnje uzore. U analizi slovenskih Financi koje su se pozabavila tom temom, Jože Colarič, prvi čovjek Krke ističe primjer Poljske koja je doživjela ogromne promjene.

-Infrastruktura, način na koji tvrtke posluju, automobili, mobiteli, poslovni prostori koje su koristili naši partneri … Imali su puno bolje stvari nego mi, kazao je u jednom intervjuu Colarič koji primjećuju da su Slovenci spavali u zadovoljstvu da su najbolji i slabo investirali u istraživanje i razvoj, a druge tranzicijske zemlje u međuvremenu su brzo išle naprijed.

Slovački iskorak

Posebno veliki iskorak imala je Slovačka. BDP po stanovniku, prema paritetu kupovne moći, u toj je zemlji 2000. godine bio polovina prosjeka EU, a deset godina kasnije došao je na razinu od 74 posto. Na istoj razini 2000. bila je i Hrvatska, ali ona se u međuvremenu popela na tek 61 posto prosjeka EU. Još je skromniji bio napredak Slovenije. Ona je prije 12 godina za EU zaostajala 20 posto, a danas tek neznatno manje, 15 posto. Čak je bolje stajala 2005. godine kada joj je do prosječne razine razvijenosti u EU nedostajalo 13 postotnih poena.

Usporen napredak

Posljednje godine krize usporile su napredak većine zemalja u regiji. Tako je Hrvatska od 2005. do 2010. napredovala za četiri postotna poena, kao i Litva Češka za jedan, a Mađarska za dva boda. No, Poljska je i u tom razdoblju napredovala za 12, a Slovačka za čak 14 bodova. Cipar je gotovo dosegao prosjek razvijenosti EU (99%). Dok analitičari predviđaju da će BDP eurozone ove godine pastiza 0,3 posto (pad gospodarstva očekuje se u Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Cipru, Nizozemskoj, Sloveniji, Grčkoj i Portugalu), neke zemlje srednje i istočne Europe i mogu i dalje računati na lagani rast. Europska komisija je u veljači najavila da će poljska ekonomija, primjerica, rasti 2,5 posto, a slovačka, 1,2 posto. Znatno su slabiji izgledi u Češkoj i Mađarskoj, a u Sloveniji se očekuje pad od 1,2 posto.

Loše prognoze

Prognoze za Hrvatsku iz studenog prošle godine govorile su da se očekuje rast od 0,6%. Pokazalo se da se poslovno okruženje pogoršalo, pa je umjesto rasto od 0,5 posto, eurozona suočena s očekivanim padom od 0,3 posto. Za očekivati je da će revidirana prognoza za Hrvatsku također biti lošija. Stoga će se razlike između zemalja regije koje idu naprijed i onih koje zaostaju još više povećati.

Jutarnji List (www.jutarnji.hr)