Zdrav život ima nezdravu cijenu, ako vam je lisnica šuplja ili živite od prosječne hrvatske bušte. Kaže se da su u malim, umjerenim količinama, zdravi tamna čokolada i orašasti proizvodi, no kad im čovjek vidi cijenu, osjeća se bolesno, zdrma ga stres koji, liječnici kažu, treba izbjegavati.

piše: Sanja Stapić, Slobodna Dalmacija

Ovih dana se svijet ljubitelja slastica, osobito Nutelle i čokolada s lješnjacima, usplahirio jer bi opet lješnjacima cijene mogle skočiti i za 66 posto, a nekako su toliko i lani bili poskupljivali zbog mraza koji je poharao lijeske po Turskoj, glavnom svjetskom proizvođaču lješnjaka.

Ni ova godina nije bila baš sjajna, pa se lamentira da bi lješnjaci koji su u industrijskoj proizvodnji u nabavi sa šest eura po kilogramu iz 2013. skočili lani na 12 i 14 eura, mogli opet poskupjeti ove godine oko 65 posto i povući za sobom ostale slastice u kojima su važan dio.

Teleći medaljoni su danas jeftiniji od lješnjaka

Danas su mnoge čokolade smršavjele s nekadašnjih 100 grama na 80 grama, a cijene su se presložile tako da se danas za kvalitetnu domaću čokoladu za kuhanje plaća cijenama i po osam kuna kolika je nekad bila cijena za Milku s lješnjacima ili bez lješnjaka. Bajami i lješnjaci se cijenom love s pršutom i teletinom, u rinfuzi kilogram košta 139,99 kuna, a u vrećicama pakiranim po 10 dekagrama cijene su im od 15,99 do 19,99 kuna.

Preklani ste vrećicu od 10 dekagrama mogli kupiti po cijeni od sedam do 12 kuna. Danas za vrećicu bajama ili lješnjaka možete kupiti i 10 deka vakumiranog PIK-ova ili pršuta Voštane. Orahe, koji su cijenom uvijek bili ispred bajama, možete kupiti po 110 kuna za kilogram, a ako vam je stalo do ekoloških proizvoda, budite sigurni da ćete proći skuplje od ovog, budući da su ovo cijene iz jednog velikog trgovačkog lanca.

Usporedbe radi, kilogram telećih medaljona košta 129 kuna, pa računajte gdje smo došli s cijenama. Kad pogledate deklaraciju na teletini, vidite da proizvođač kaže da meso dolazi s hrvatskih pašnjaka, dok ćete na orašastim proizvodima naići na sve moguće zemlje porijekla: od Gruzije, Rumunjske pa sve do Kalifornije, samo ne Hrvatsku. Koliko ih god platili, često izgledom i okusom ne vrijede ni pola svoje cijene.

– U Hrvatskoj nema nijednog hektara pod bajamima ili orasima. Nijednog. Nekad se moj kraj Ravni kotari, pa i Zagora, sve od Sinja do Imotskog, bijelila od bajama u cvatu, a danas ih nema, ljudi su odselili, zapustili proizvodnju. Bajam je na naših obalnim područjima najstarija biljna vrsta, stariji je od vinove loze i smokve, počeli su ga Grci širiti Sredozemljem u šestom stoljeću prije Krista.

Danas potpuno ovisimo o uvozu bajama, a prema strategiji koju smo radili u Hrvatskom voćarskom savezu, Hrvatskoj bi trebalo od 50 do 60 hektara voćaka, od čega od 1500 do 2000 hektara bajama, što je oko 1500 kilograma čiste jezgre.

A nemamo ni hektara – priča nam Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice i dodaje da jedino proizvodnjom mandarina zadovoljavamo vlastite potrebe, s proizvodnjom jabuka oko 75 posto naših potreba, oko 15 posto potreba za kruškama zadovoljavamo vlastitom proizvodnjom… Ivković nam govori da bez planskog razvoja u poljoprivredi nema nama naprijed.

O cijenama lješnjaka, bajama, kakaovca i čokolade pokušali smo razgovarati i s domaćim proizvođačima. Iz “Kraša” su nam poručili da im je jedan dan premalo za odgovor na tri pitanja o kretanjima cijena, a iz Zvečeva i Kandita nismo dobili ni toliko.

Otvoreno tržište bez kontrola deklaracija

– Cijene konditorskih proizvoda su pale, zbog uvozne robe na našem tržištu, dok su cijene sirovina sve niske, osim kakaovca. Lješnjaci će poskupjeti ove godine, ali u svim vrstama čokolade s lješnjacima ima ih manje od 10 posto težine, pa cijena lješnjaka toliko ne utječe na sve konditorske proizvode.

Kakaovac je s 1400 funti po toni, koliko je koštao prošle godine, sada na cijeni od 2100 funti po toni, pretpostavljam iz špekulativnih razloga jer u međuvremenu nije pala proizvodnja, ako velike kompanije nisu neke površine stavile pod mirovanje, ali su to igre velikih kompanija koje mi ne razumijemo – kaže nam Stipan Bilić, direktor Kondina – Udruženja konditora Hrvatske koji kaže da ova industrija izvozi polovinu svojih proizvoda.

A da nemaju dobar proizvod, da nemaju međunarodne brendove, ne bi niti imali takav izvoz. Priča nam da je danas naše tržište otvoreno potpuno i to na najblesaviji način, jer dvije trećine potrošnje podmirujemo iz uvoza, a jednu domaćim proizvodima. Veli da toga nema ni u jednoj zemlji na svijetu, da država mora uvesti kontrolu deklaracija proizvoda i štititi potrošače, jer postoji cijeli niz proizvoda koji su ispod kvalitete.

– Cijene kakaovca i lješnjaka su cijene koje se utvrđuju na svjetskim tržištima, a naši su proizvođači iscrpljeni i nemaju kapitala da bi nabavljali sirovine na veliko, nego kupuju koliko im treba, na malo, a to je najskuplje. Ako želite poticati proizvodnju, onda joj trebate osigurati jeftin kapital, a mi ga osiguravamo trgovini da uvozi jeftine proizvode i uništava domaću proizvodnju. Mislimo li opstati, moramo stubokom promijeniti domaću politiku, ili ćemo propasti – ističe Stipan Bilić.

Sanja Stapić, Slobodna Dalmacija

Barometar cijena 139,99 kuna kilogram bajama i lješnjaka u rinfuzi 109,99 kuna kilogram oraha u rinfuzi 129 kuna kilogram telećih medaljona 19,90 kuna 10 dekagrama vakumiranog pršuta 15,99 – 19,99 kuna koštaju vrećica bajama ili lješnjaka od 10 dekagrama 9,90 kuna čokolada za kuhanje Premium 10 dekagrama Kandit 8,49 kuna čokolada Dorina sa sjeckanim lješnjakom 80 grama 19,99 kuna čokolada Lindt s lješnjakom 100 grama

Rumunjska čokolada ‘iz Njemačke’ Ne može ista čokolada koštati 4,5 kuna u Hrvatskoj, a euro u Njemačkoj. Ona košta toliko kod nas, jer na našem tržištu i nije ista čokolada koja je na njemačkom tržištu, nego je rađena za rumunjsko tržište, zato i košta toliko – ističe Bilić i objašnjava da su domaći konditori zadnjeg desetljeća iscrpljeni cijenama šećera koji su domaćim šećeranama plaćali 30 posto skuplje nego što je danas cijena šećera u maloprodaji u trgovinama, a nabavljati šećer iz inozemstva nisu mogli zbog visokih carina.

Hrvatske nebuloze s lješnjacima Ivković nam priča da stvari s lješnjacima stoje nešto bolje, počeli smo saditi lijeske, no tu ima jedna čudna i nelogična stvar. Država potiče sadnju lijeski, ali nakon što da poticaje, više je nema u priči, pa naše seljake po Slavoniji obilaze Talijani koji otkupljuju od njih lješnjake po 30 kuna i onda ih vraćaju u Hrvatsku prodajući ih našim trgovačkim lancima po 90 kuna. Pa ti budi pametan.

Nutella počela kao sirotinjska čokolada

Nije Nutella nikad ni bila za one koji krpaju od prvog do prvog, premda je taj namaz počeo kao sirotinjska čokolada koju je nakon Drugog svjetskog rata Ferrero, u nedostatku čokolade, smiješao od lješnjaka i kakaa i djeci prodavao u svom dućanu tako da im je Nutellu mazao na kruh. Od tada do danas izrasli su u pravoga giganta konditorskog biznisa, koji je među vodećim svjetskim proizvođačima, a lani su kupili najvećeg svjetskog proizvođača lješnjaka, turski Oltan, čime kontroliraju oko 40 posto turskog i trećinu svjetskog tržišta lješnjaka, pa neki smatraju da rast cijena lješnjaka jednim dijelom ima veze i s preslagivanjem na tržištu na kojemu veliki proizvođači počinju kontrolirati sirovinu koja je sve više limitirana. Bogme, čini se da priča o kakaovcu, orašastim proizvodima postaje pomalo nalik na onu o nafti.