Ažuriranje popisa korisnika komunalnih usluga nije samo važno zbog povećanja prihoda, što potom komunalnom poduzeću omogućuje kvalitetniju uslugu, nego i zbog toga da se građani koji uredno podmiruju svoje obaveze ne osjećaju namagarčenima. Naime, iz godišnjeg izvješća porečke Usluge vidi se da će ažuriranje kojem tvrtka, navodno, pribjegava svake godine, rezultirati povećanjem godišnjeg prihoda od gospodarenja otpadom pola milijuna kuna!
Lista korisnika povećana je za 458 domaćinstava (stambena površina od 38.028 četvornih metara za koje se ubire naknada) i 95 poslovnih prostora (površine 14.390 kvadrata). Jesu li stambene i poslovne površine doista toliko narasle u godinu dana ili je ažuriranje bilo manjkavo, nije sada ni važno. Bitno je jedino da konačno svi korisnici budu uključeni u sustav i plaćaju usluge koje im komunalno poduzeće pruža. Jer na uplatnicama koje građani dobivaju vidljivo je da redovni platiše sudjeluju i u financiranju saniranja odlagališta Košambra te kupnji strojeva. Radi se o velikim investicijama koje se dijelom alimentiraju iz gradskog, a dijelom iz proračuna nacionalnog Fonda za zaštitu prirode.
Kad se govori o Košambri, nezaobilazna je i tema prikupljanja ambalažnog otpada, za što Usluga ima koncesiju. U taj dio posla je poduzeće također ulagalo, a lani je prikupljeno više od pet milijuna komada ambalaže za recikliranje i ostvaren prihod od gotovo milijun kuna. Građani vide direktnu korist od selektiranja ambalaže, ali gradska vlast nikako da to proširi na odvojeno prikupljanje kućnog otpada, pa dosta plastike, stakla i lima ponovno završava na komunalnom deponiju.
Otkup starog papira nije sustavno riješen, što je također neprihvatljivo, jer se na Košambri osim saniranja postojećeg deponija radi i nova ploha za prihvat otpada u sljedećih nekoliko godina, do kada bi trebao proraditi županijski deponij. U županijskom sustavu Poreč bi trebao balirati selektivno prikupljeni otpad radi daljnje obrade te osigurati preduvjete za formiranje 80-ak ekootoka na Poreštini, gdje bi građani odlagali metalni, plastični i stakleni ambalažni otpad. Taj dio priče čeka političku odluku.

Zanimljivo je, međutim, da Usluga razgovara s porečkim pogonom Elektroistre o korištenju plina skupljenog u postojećem deponiju, za proizvodnju električne energije, i prikupljaju se podaci za izradu studije opravdanosti investicije.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre