Nakon što je u prvoj sondi, u okviru aktualnih arheoloških istraživanja u porečkoj starogradskoj jezgri, ispred Istarske sabornice pronađeno nekoliko kostura u grobovima i dio mogućeg južnog zida nekadašnje bazilike sv. Tome, drugom se ciljano htjelo pronaći ostatke najsjevernijeg Decumanusa, starorirnske uzdužne ulice  koja se hipotetički mogla protezati tim dijelom drevnog Parentiuma. Sonda je otvorena uz jugoistočni ugao Sabornice, u Dobrilinoj ulici koja povezuje istoimeni park s Laginjinom obalom, nekadašnjom Rivetom.

– Za sada nikakvih materijalnih dokaza koji bi upućivali na postojanje tog Decumanusa nema. No, otvaramo još jednu sondu uz jugozapadni kut Sabornice, nekadašnje crkve sv. Franje, pa ćemo vidjeti može li se ta hipoteza o uređenoj antičkoj ulici potvrditi, kaže arheolog Davor Munda iz Zavičajnog muzeja Poreštine koji vodi ova istraživanja.

Inače, i u ovoj drugoj sondi, u gornjim slojevima, pronađene su brojne ljudske kosti, što je bilo očekivano s obzirom da su grobovi uz crkve nekoć bili uobičajeni. No, ovdje nije bilo grobova kao u prvoj sondi već su kosti potpuno ispremiješane i nađene su vrlo plitko, neke jedva desetak centimetara ispod sadašnje pošljunčane površine ulice.
Munda pretpostavlja da je to posljedica bombardiranja u Drugom svjetskom ratu odnosno kasnije sanacije ruševina kad se jednostavno zatrpavalo rupe i poravnavalo površine. U nižim slojevima, naslonjen na živu grotu, otkopan je i jedan vrlo masivni, stameni kameni zid, poprečan na smjer današnje Dobriline ulice. Oko njega bilo je krhotina antičke keramike koju Munda za sada datira između 3. i 5. stoljeća.

– Po načinu gradnje vjerojatno je kasnoantički zid, a njegova masivnost upućuje da je riječ o kakvoj javnoj zgradi. Još ćemo usporediti njegovu os s pravcem karda (na decumanus- poprečne ulice u starorimskom urbanom rasteru, op. p.), pa ćemo možda imati i preciznije odgovore, kazao je Munda.
U međuvremenu zid je dokumentiran, tj. izmjeren i nacrtan, pa je sonda zatrpana.

G. PRODAN, Glas Istre