Nedavno je nastavljena ovogodišnja etapa arheoloških istraživanja na širokom antičkom lokalitetu poluotoka Lorun, nasuprot naselja Červar Porat, gdje se nalaze ostaci najveće antičke manufakture keramike u Istri. Riječ je o ogromnom gospodarskom kompleksu, koji je nesumnjivo bio povezan s uzgajalištima riba čiji su ostaci pronađeni u ranijim podmorskim arheološkim istraživanjima.

Istraživanja na Larunu provode se u sklopu međunarodnog interdisciplinarnog projekta "Istra i more" i ove je im godine već dvadeseta sezona. Nositelj projekta je Zavičajni muzej Poreštine, koji zajedno s partnerima, Međunarodnim sveučilištem u Bordeauxu, Centrom "Camille Jullian" iz Aix en Provencea i École Française iz Rima već godinama istražuje na ovom lokalitetu, poznatom po proizvodnji amfora i terakote. Na terenu ovih dana istraživanja obavlja ekipa sastavljena od studenata i profesora arheologije iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske i Tunisa.

– Ovih dana otvorili smo dva nalazišta. U zapadnom dijelu, pronašli smo ostatke rezidencijalne građevine, gdje su najvjerojatnije živjeli oni koji su radili u manufakturi. Na drugom dijelu, prema uvali Santa Marina otvorili smo istraživanja na ostacima druge građevine, na lokalitetu među mještanima poznatim kao Crkvina, gdje se počelo istraživati još 1980-ih godina, ali je onda stalo. Na ovom dijelu mislimo da bi se mogla nalaziti građevina za stanovanje u kojoj su najvjerojatnije živjeli pripadnici aristokracije. Za sada se istraživanja obavljaju na višim slojevima terena, gdje smo pronašli ostatke iz srednjeg vijeka, kaže arheologinja Corinne Rousse iz École Française. Istraživanja traju do kraja ovog tjedna, a nastavit će se u srpnju.

Druga pak međunarodna ekipa arheologa koja radi na istom projektu nastavlja podvodna arheološka istraživanja na antičkom vivariju/ribogojilištu u uvali Punta Busola (Busuja) kraj Červara, otvorena pretprošle godine. U prvim istraživanjima utvrđeno je kako se radi o ribogojilištu dužine 50 i širine 13 metara podijeljenom u pet bazena od kojih svaki ima svoj hodnik.

(Napisala i snimila Vedrana HABEREITER)

CIJELI TEKST U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE