Alergijska reakcija ili prolazna iritacija kože? Pelud ili reakcija na sunce? Tijekom ljeta simptomi se često preklapaju, pa roditeljima nije uvijek jednostavno procijeniti što ih je izazvalo i kada je potrebno potražiti liječnički savjet. Pritom važnu ulogu ima i okruženje u kojem dijete boravi – od prašine i grinja u domu do peludi koja ulazi kroz otvorene prozore i neodržavanih klima-uređaja.

Iako se alergije najčešće povezuju s proljećem, one nisu ograničene na jedno godišnje doba. Kako navodi subspecijalistica pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije iz Poliklinike Salvea, dr. med. Ivana Jerković, simptomi ovise prije svega o alergenu na koji je dijete osjetljivo.

– Netko tko reagira na ambroziju može imati izražene simptome tijekom ljeta, dok će dijete alergično na trave tegobe češće imati u proljeće. Jačina reakcije ne ovisi toliko o godišnjem dobu koliko o alergenu i individualnoj osjetljivosti – pojašnjava dr. Jerković.

Dom kao prva linija obrane

Kod alergije na grinje iz kućne prašine važno je redovito prati posteljinu, smanjiti količinu tepiha, zavjesa i predmeta koji skupljaju prašinu te koristiti hipoalergene navlake za madrace. Pažnju treba obratiti i na klima-uređaje.

– Ako se ne održavaju redovito, u filtrima se mogu nakupljati prašina, pelud i mikroorganizmi koji se potom raspršuju prostorom. Suh zrak dodatno može isušiti sluznicu, a nagle promjene temperature iritirati dišni sustav – ističe dr. Jerković.

Nije svaki ljetni osip alergija

Crvenilo i osip tijekom ljeta ne znače nužno alergijsku reakciju. Alergija na sunce najčešće se očituje svrbežom i sitnim osipom na dijelovima kože izloženima suncu. Sunčane opekline, s druge strane, obično prate crvenilo, žarenje i kasnije ljuštenje kože, bez izraženog svrbeža.

– Ljeti se pojavljuju i virusne bolesti praćene osipom. Takav osip često ne svrbi i povlači se spontano kako prolazi infekcija – objašnjava dr. Jerković.

Toplina i znojenje mogu dodatno pogoršati postojeće alergijske tegobe. Posebno su osjetljiva djeca s atopijskim dermatitisom, kod kojih znoj i visoke temperature mogu pojačati iritaciju kože. Vruć i suh zrak može povećati količinu peludi u zraku, dok vlaga pogoduje razvoju plijesni.

Ubodi insekata: kada treba odmah reagirati?

Ubodi komaraca, osa i pčela tijekom ljeta gotovo su neizbježni. Većina reakcija ostaje lokalna i manifestira se crvenilom, svrbežom i manjim otokom. Kod pojedine djece, međutim, može doći do ozbiljne alergijske reakcije.

Hitnu liječničku pomoć potrebno je potražiti ako se nakon uboda pojave otežano disanje, gušenje, oticanje lica, usana ili jezika, gubitak svijesti ili kombinacija izraženih kožnih i probavnih simptoma, primjerice povraćanja, proljeva i bolova u trbuhu.

– Ako su istodobno zahvaćena dva ili više organskih sustava, može se raditi o anafilaksiji i potrebno je odmah reagirati – upozorava dr. Jerković.

Ne posezati za terapijom bez razmišljanja

Kod djeteta s već potvrđenom alergijom i poznatim simptomima antihistaminik može biti dio terapije koju je liječnik ranije preporučio. Kod prve, nepoznate ili jače reakcije potrebno je potražiti liječnički savjet.

Među čestim pogreškama dr. Jerković navodi prekasno započinjanje propisane terapije, dugotrajno nekontrolirano uzimanje lijekova, izbjegavanje preporučene terapije ili oslanjanje isključivo na alternativne pripravke.

Oprez je potreban i kod „prirodnih“ rješenja. Pojedini biljni pripravci i dodaci prehrani istražuju se zbog mogućeg protuupalnog i antioksidativnog djelovanja, no ne mogu zamijeniti propisanu terapiju.

– Posebno kod djece, prije primjene takvih pripravaka potrebno je posavjetovati se s liječnikom – zaključuje dr. Jerković.

Najvažnije je prepoznati moguće okidače, smanjiti izloženost poznatim alergenima i na vrijeme uočiti simptome koji odstupaju od uobičajenih reakcija. Većina blažih alergijskih tegoba može se uspješno kontrolirati, ali svaka nagla ili ozbiljna reakcija zahtijeva stručnu procjenu.