Vijećnika Deana Pauletića zanimalo je kako će raditi hitna nakon 01.10. odnosno u zimskom periodu.
Zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš istaknula je važnost teme o kojoj gradsko vijeće intenzivno razgovara već dvije i pol godine baveći se odgovornošću Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i onime što to ministarstvo nije uredilo za područje Poreča i Poreštine. Cijelog ljeta iniciramo razgovore i tek 9. rujna dočekali da nam se dr. Družetić-Božić obrati. Poslala nam je dvije ponude i opomenu da se ne bismo trebali konzultirati sa svojim dugogodišnjim kompetentnim voditeljem Hitne dr. Stipićem jer je za sve zadužena dr. Družetić-Božić i o svemu odlučuje ona. To je treći nadstandard kojeg potpisujemo ove godine, nakon što je župan Flego preuzeo dužnost i napokon od ministra Ostojića dobio odobrenje da specifične zajednice poput Poreča, udaljene od bolnica, mogu same financirati nadstandard kojeg nam ranije nisu dali. Prva ponuđena opcija (prosječna) u vrijednosti od 70.000 kuna znači stalno otvorena vrata Hitne što je naš bazični standard, a druga (137.000 kuna) koju je predložio naš voditelj Hitne znači konstantan rad tima T2 od 1.10. do 31.12.2013. uz postojeći jedini tim T1 kojeg financira HZZO, pojasnila je zamjenica gradonačelnika. Gradonačelnik u okviru rebalansa predlaže da podržimo treći nadstandard, a naglašavam da se ove godine prvi put iskristaliziralo ono što Poreč mora sam financirati da bi kvaliteta zdravstvene zaštite bila na nivou one prije reforme 1. studenog 2012. godine. Radi se o iznosu između 600 i 700.000 kuna koje Poreč nikad do ove godine nije financirao. U sufinanciranju će pomoći i turistički sektor koji je preuzeo ljetnu ekipu, a pomagat će nam i dalje. Ako nema druge, ako u ovoj državi nitko ne želi preuzeti odgovornost za ono što je državna ovlast, onda će to preuzeti jedinice lokalne samouprave i sigurna sam da će za to glasati svi vijećnici jer se radi o sigurnosti naših građana, naglasila je Basanić Čuš.

Vijećnik Pauletić pohvalio je Grad što je ugostio Rally u našem gradu. Zadnjih par dana, vidi se koliko je taj Rally veliki i organiziran. To će sigurno donijeti gradu veliku promociju, ali i produžetak turističke sezone, rekao je Pauletić.

I zadnje pitanje bilo je vezano uz autobusno stajalište Bujići – Žbandaj, odnosno da nema adekvatne čekaonice u kojem bi se prije svega djeca prilikom čekanja školskog autobusa mogla skloniti u slučaju kiše. Može li Grad po tom pitanju nešto napraviti, pitao je vijećnik Pauletić. Jasmina Vinkerlić Petrović, v.d. pročelnica za Komunalni odjel odgovorila je kako UO za komunalni sustav intenzivno radi na rješavanju problem te da će on uskoro biti i riješen.

Vijećnica Snježana Mekota skrenula je pozornost na crnu točku kod Petrola gdje se u zadnje vrijeme često događaju nesreće, a isto se događa i kod raskrižja bolnica. Bez obzira što uvijek dobivamo odgovor da je promet reguliran u skladu sa strukom, svi smo svjesni, naglasila je Mekota, da su to crne točke u gradu i pitanje je dana kada će se opet dogoditi teža nesreća. Što se misli poduzeti da se takvi događaji preveniraju?
Svjesni smo crne točke, posebno one kod benzinske pumpe Petrol. Ta je prometnica u ingerenciji Županijske uprave za ceste koju smo o problemu informirali. Sve je u skladu sa zakonom, ali se tamo svejedno svašta događa. Stalno im pišemo, ali smo napokon pokrenuli inicijativu da, ako se ništa uskoro ne pokrene, Grad na tom mjestu postavi dodatne svjetlosne uređaje. U kontaktu smo i sa Policijom koja pojačano nadzire tu prometnicu, naplaćeno je mnogo kazni, ali ljude je izgleda teško natjerati da ne krše propise, odgovorio je zamjenik gradonačelnika Loris Peršurić.

Zanimalo ju je što je s nekretninom u starom gradu koju smo dobili za zamjenu za bivšu staru mesnicu. Kada će se valorizirati?
Natječaj je raspisan,a ugovor s kupcem potpisan je prije desetak dana, odgovorio je gradonačelnik Štifanić.

Kako je završio naš prijedlog raspodjele poljoprivrednog zemljišta, koji smo uputili ministarstvu prije donošenja novog Zakona. Vijećnicu je zanimalo jesmo li dobili neki odgovor.
Odgovor se očekuje svakog dana, odgovorio je pročelnik za upravljanje gradskom imovinom Đulijano Petrović.

Vijećnicu Dolores Ghershinich zanimalo je zašto lokalna samouprava dozvoljava samovolju ravnateljice Zavoda hitne medicinske pomoći Istarske županije, da stalno mijenja zaposlene u porečkoj ispostavi i da smanjuje ovlasti.
Grad zaista u tom smislu nema nikakvih ovlasti, može samo apelirati, odgovorila je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Također ju je zanimalo kako to da se u programu – projekt prevencije kardiovaskularnih bolesti koji financira Grad Poreč sa 98.000,00 kuna, nije uključila inicijativa i projekt prevencije iznenadne srčane smrti, primjenom automatskih vanjskih defibrilatora na najfrekventnijim gradskim likacijama i edukaciju laika o korištenju istih, budući da znamo da je to dio nacionalne strategije za prevenciju iznenadne srčane smrti?
Sada se bavimo egzistencijalnim pitanjima osiguravanja Hitne pomoći i moramo ići korak po korak. Slične inicijative uglavnom radimo u suradnji sa Planom za zdravlje Istarske županije, po istom prioritetu suzbijanja kardiovaskularnih bolesti. U Županiji se radi i na projektu velikog centra Čuvaj svoje srce, ali o tome sad ne bih, nego kad bude vrijeme, odgovorila je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Postavila je i pitanje vezano uz ambroziju, je li suzbijena, jel ju se fizički uklanja ili se u Poreču kompletan projekt koji Grad plaća 30.000,00 kuna sveo na tiskanje letaka i nekoliko predavanja.
Na svim javnim površinam već se nekoliko godina provodi projekt suzbijanja ambrozije, u što su uključeni gradski komunalni odjel i komunalno poduzeće Usluga. Do sada je ambrozija nekoliko puta uništavana, a trenutno se pojavljuje po trasama plinovoda i na području općina Poreštine sa kojima također surađujemo jer ne možemo izolirati samo svoj grad. Na području grada ambroziju jako dobro kontroliramo, radi se precizno mapiranje, provjeravaju se sve lokacije na kojima je detektirana. Ponekad su problem parcele u privatnom vlasništvu, a u nekoliko smo navrata o trošku Grada kosili velike površine u vlasništvu staračkih domaćinstava, kazala je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Tko je zadužen po pitanju zastave koja je nekad vijorila na Trgu Slobode i kada će se zastava ponovo postaviti, bilo je pitanje vijećnice Marije Trošelj.
Gradonačelnik je odgovorio kako je velika zastava uklonjena jer je pukao stup na kojeg je bila postavljena. Bit će vraćen jer se radi o gradskom simbolu. Vjerojatno će biti nešto manja, jer zbog veličine predstavlja veliko jedro pa je svaki jači vjetar može učiniti opasnom.

Zanimalo ju je zašto je 5-6 godina Muzej zatvoren. Rekla je da djelatnost gotovo ne postoji pa ispada da je glavna preokupacija postala organizacija Giostre za koju se izdvaja i dosta financijskih sredstava. Također ju je zanimalo do kada će Muzej biti zatvoren, odnosno kada će započeti sanacija zgrade jer po njoj nema logike da ustanova koja ima naziv muzej funkcionira i troši financijska sredstva, a da je muzej zatvoren.
Ravnateljica muzeja Elena Uljančić Vekić rekla je kako je na prošlom vijeću već odgovorila na vrlo slična pitanja. Zapošljavamo 5 stručnih djelatnika i 4 domara (od kojih dva u Parku skulptura Dušana Džamonje na teret Ministarstva kulture i Općine Vrsar, jedan u Dijecezanskom muzeju, a jedan kojeg dijelimo sa Gradskom knjižnicom u našem muzeju). Dakle, na kvadraturu Sabornice, Romaničke kuće, Augustovog hrama imamo pola domara. Pet stručnih djelatnika bavi se prikupljanjem, obradom i prezentacijom muzejskih predmeta. To što je stalni postav otvoren zasluga je i gradonačelnika koji su bili na čelu Grada i kroz devedesete godine. Postav je bio zastario, imali smo pritužbe posjetitelja koji se imalo razumiju u struku da je muzej bez ulaganja, multimedije, rasvjete. Konačno 2008. pokrenuta je inicijativa obnove muzeja, stručni djelatnici godinama rade na novom muzejskom postavu, na konceptu koji prethodi izradi idejnog rješenja. Nakon toga ide izrada glavnog koncepta. Dakle, svi mi koji tamo radimo imamo gotovo 40% više posla od razdoblja kad je muzej bio otvoren. Moramo razlikovati hladni pogon, nejavni i javni dio. Nejavni dio ostao je isti, jer primamo plaću za obradu predmeta, pisanje znanstvenih radova, pisanje muzejskih kartica, održavanje skupova, objavljivanje knjiga, pripremanje izložbi, sudjelovanje na brojnim županijskim skupovima i inicijativama. Molim sve one koji postavljaju pitanja o muzeju, stručnoj kompetenciji i o načinu djelovanja da barem svakih pet godina posjete jedan program Zavičajnog muzeja Poreštine i da nas direktno kontaktiraju. Odgovor vam dajem kao predsjednica Županijskog vijeća za muzeologiju i materijalnu spomeničku zaštitu, članica savjetodavnog cijela za koordinaciju istarskih muzeja, kao kustos, ravnateljica muzeja i doktor povijesnih znanosti, odgovorila je Elena Uljančić Vekić.

Grad Poreč je prije desetak dana započeo s Programom uređenja fasada na zgradama u centru grada, zajedno sa građanima vlasnicima objekta. Znamo da postoji mogućnost i sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša  i energetske učinkovitosti. Na tu je temu postavila pitanje, je li Grad spremam s tim projektom, odnosno tražila je objašnjenje što se po tom planu konkretno čini.
U rujnu je Fond trebao raspisati natječaj za uređenje fasada kojim će se povećati energetska učinkovitost, no direktor Fonda je smijenjen i trenutno sve stagnira, a na web stranicama su aktualna samo dva natječaja. Kad natječaj za uređenje fasada bude raspisan, prijavit ćemo zainteresirane zgrade. Dokumentacija potrebna da se na natječaj može javiti je dosta financijski zahtjevna, veliki je trošak za suvlasnike, a mora biti detaljno razrađena da bi je Fond prihvatio i odobrio sredstva, odgovorila je direktorica Stana d.o.o. Alja Udovičić.

Može li Grad Poreč intervenirati da se Hrvatske šume bolje brinu o šumici u naselju Bolnica koja je u njihovom vlasništvu, ali ponekad neodržavana, pitao je vijećnik Robert Velenik.
Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav Jasmina Vinkerlić-Petrović odgovorila je da je šumica je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Više smo puta kontaktirali i suradnja je bila dobra. Vjerujemo da će šuma biti bolje uređena, a suho granje uklonjeno.

Pohvalio je projekt Dam – daš jer kako je rekao, pravi je primjer kako se volonterskim radom može puno doprinijeti lokalnoj zajednici. Zanimalo ga je može li se neka od radionica održati u Domu za starije osobe, prilagođeno dobi korisnika. Projekt Dam – daš počeo je 2009. godine i počeli smo vrlo skeptično, ali već prve godine formiralo se 23 radionice i svake se godine projekt širi i razvija tako da je u zadnjih četiri godine ostvareno više od 80 radionica koje je završilo više od 600 naših sugrađana. Otvorena je i peta sezona. Drago mi je da isto razmišljamo i na tragu smo toga da projekt bude održan i u Domu za starije, rekla je ravnateljica Gradske knjižnice Irides Zović.

Obzirom da je u zadnje vrijeme aktualna tema odlagalište Kaštjun, zanimalo ga je sprema li se Grad Poreč po tom pitanju.
Pročelnica Jasmina Vinkerlić-Petrović kazala je da Grad Poreč intenzivno radi na prilagodbi odlagališta Košambra novim uvjetima koje nam nalažu planski dokumenti vezani uz odlaganje i gospodarenje otpadom. Grad Poreč je sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključio sporazum te je u nekoliko zadnjih mjeseci izrađena opsežna dokumentacija kako bi sve bilo spremno na vrijeme.

Vijećnika Damira Miloša interesiralo je što se može napraviti za stanare starog grada da pri sanaciji zgrade ne moraju plaćati trostruko veću cijenu od onih koji ne stanuju u starom gradu?
Starogradska jezgra je pod zaštitom konzervatora kojima je potrebno prijaviti svako izvođenje radova na nekretnini i dati im na odobrenje sve troškovnike koji moraju biti napravljeni tako da ispunjavaju određene kriterije koje konzervatori zahtijevaju (način izvedbe, odabir materijala i samo rad izvođača sa licencom Ministarstva kulture koji su skuplji i vrlo ih je malo u Istri). Često je jedan od uvjeta da se mora koristiti materijale poput vapna, vapnene žbuke i sličnih, a nije, primjerice, dozvoljena upotreba pur pjene, što povećava težinu krovišta pa ga je često potrebno nanovo sanirati nakon desetak godina jer grede ne mogu izdržati povećani teret. Također se prilikom sanacije krovišta odnosno zamjene kanalica ne smiju zamijeniti sve, već najveći mogući dio treba sačuvati i one koje su neoštećene ponovno ugraditi u krov, kazala je direktorica Stana Alja Udovičić. (Grad Poreč)

>> PRVI DIO PITANJA