Autor: Martina Pauček Šljivak, dnevno.hr 

Hladnu i dugu zimu poput ove već odavno nismo imali, a prema tvrdnjama poznatog fizičara i uglednog akademika Vladimira Paara nije nemoguće da doživimo malo ledeno doba, dok je za raširenu teoriju globanog zagrijavanja zbog ljudske aktivnosti rekao da je obična zabluda.

U razgovoru za portal Dnevno, profesor Paar istaknuo je kako je klima izvanredno složen fizikalni fenomen, s velikim brojem faktora (najvećim dijelom prirodnih, ali u manjoj mjeri i djelovanjem čovjeka) koji kombinirano utječu.

– Neki od tih faktora u većoj ili manjoj mjeri su poznati u znanosti iako ne u potpunosti, a neki su vrlo malo poznati ili gotovo nepoznati. Nadalje, taj fizikalni sustav je tzv. nelinearni dinamički sustav, u kojemu se upliće i determinisički kaos. Iz ta dva fizikalna razloga nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kretanje klime u budućnosti, čak niti na nekoliko godina. Dakle, uzevši ili zanemarivši pojedine faktore mogu se dobiti različita predviđanja za buduću klimu. To je u suštini zabluda u klimatologiji koje su nekad prisutne, kao i različitih predviđanja koja se daju. To nije samo moje mišljenje, postoji na primjer podatak da je na saslušanju u Senatu SAD čak 700 znanstvenika izrazilo ozbiljne sumnje u znanstvenu opravdanost raširene teorije globalnog zagrijavanja zbog ljudske aktivnosti – rekao je profesor Paar.

Glad u Europi

Ističe kako je ono o čemu trebamo brinuti – pojava  tzv. malog ledenog doba i malog globalnog zagrijavanja, koja su se često javljala tijekom zadnjih 11 tisuća godina.

– Unutar sadašnjeg velikog doba globalnog zagrijavanja moguća se pojave malog ledenog doba ili malog globalnog zagrijavanja koje može trajati koje desetljeće ili nekoliko desetljeća. U prošlosti je toga bilo dosta. Na primjer, u 10. i 11. stoljeću nastupilo je značajno malo globalno zagrijavanje tako da se velikim dijelom otopio arktički led i ledenjaci na Grenlandu, tako da su Vikinzi naselili Grenland i tamo se bavili poljoprivredom i stočarstvom te slobodno plovili arktičkim morima bez ledenjaka. Da bi nakon toga nastupilo malo ledeno doba i uništilo vikinška naselja na Grenlandu i u Europi izazvalo glad. Najznačajnije malo ledeno doba vladalo je potkraj 16. i početkom 17.stoljeća: na primjer, sjeverni Jadran zimi je mjesecima bio pod debelim ledenim pokrivačem po kojemu su vozile saonice, snijeg je znao pasti čak i ljeti, hladnoća je velikim dijelom uništila poljoprivredne usjeve, zavladala je glad i ratovi za hranu – rekao je profesor Paar.

Zadnje se ističe, malo ledeno doba, ali ne tako snažno kao ranija, javilo početkom 2. svjetskog rata i doprinijelo porazu njemačkog vojnog napada na Sovjetski Savez.

– Nakon 1970. godine klima se zagrijava sve do 1998. godine, kada prestaje daljnji rast temperature (gledajući petogodišnje prosjeke kakve koristi američka NASA). Niz znanstvenika upozorava da se zbog promjene aktivnosti Sunca i popratne promjene Sunčevog magnetskog polja (a možda i zbog nekih drugih faktora) može očekivati pad temperature na Zemlji, tj. malo ledeno doba. Naime, time jačaju kozmičke zrake koje iz svemira ´bombardiraju´ Zemlju, čime se stvara više oblaka i stoga slabije zagrijavanje površine Zemlje Sunčevim zrakama. O tome sam dosta govorio i pisao posljednjih pet godina, a prije dvije godine na to je upozorila američka NASA. No mediji tome nisu dali dovoljnu pažnju, pa javnost to uglavnom ne zna – istaknuo je profesor Paar.

Prirodni faktori daleko utjecajniji na klimu od čovjekovog utjecaja

U okviru takvog scenarija prirodna je kaže, pojava duljih zima kao i većih vremenskih fluktuacija. Sadašnje klimatske promjene u skladu su s takvim scenarijem. Može se očekivati zahlađenje, i posljedice u prvom redu na poljoprivredu i na porast energetskih potreba, ali te posljedice ne bi bile katastrofalne.

U svakom slučaju, prirodni faktori koji utječu na klimu i njihov utjecaj daleko su kaže, snažniji nego mogući utjecaj čovjeka. 

– Zato upozoravam da se treba za orijentir okrenuti onom što znano o kretanju klime u prošlosti, tijekom zadnjih milijun godina, o čemu znanstvena istraživanja daju obilje podataka. Na primjer, tijekom zadnjih milijun godina bilo je deset velikih ledenih doba koja su se izmjenjivala sa deset velikih globalnih zagrijavanja. Velika ledena doba trajala su od četrdesetak do stotinjak tisuća godina, a velika globalna zagrijavanja između njih od desetak do tridesetak tisuća godina. Zemlja se već jedanaest tisuća godina nalazi u velikom globalnom zagrijavanju, prije kojega je gotovo sto tisuća godina vladalo veliko ledeno doba. A prije tog velikog ledenog doba vladalo je veliko globalno zagrijavanje kada su temperatura i morska razina bili znatno viši nego danas. Kad je prije 11 tisuća godina završilo tadašnje veliko ledeno doba, došlo je do naglog velikog zagrijavanja kada se u razmjerno kratkom vremenu otopio vječni led (koji je u debljini od oko kilometar prekrivao znatan dio Evrope i sva sjeverna mora, uz porast morske razine od 140 metara, na današnju razinu. Dakle, prilično smo sigurni da će nakon sadašnjeg toplog razdoblja nastupiti po jedanaesti put veliko ledeno doba. Dosta je vjerojatno da će se to dogoditi u daljoj budućnosti, za više od tisuću ili i desetaka tisuća godina. Dakle u 21. stoljeću gotovo sigurno o tome ne treba brinuti – zaključio je profesor Paar.