Događaji su se redali kao na filmskoj vrpci, kada se u Vrsaru rađao turizam u ondašnjem Turističkom poduzeću Lim i naturizam na otoku Koversada. Na otok je prve naturiste doveo vlasnik njemačke agencije Miramare, svim Vrsaranima znani Rudolf Halbig. Bio je to prvi naturistički kamp u Europi nakon 2. svjetskog rata

Ove godine Vrsar slavi 60 godina od početka organiziranog turizma. Predstavljanje knjige “Brend Vrsar 1957.-2017., od poljoprivredne zadruge do svjetskog brenda u naturizmu” podnaslovljene “Autobiografski zapisi o vrsarskim neimarima’ autora mr. oec. Jerka Sladoljeva jedan je od niza događaja kojima će se proslaviti obljetnica. Brojne uzvanike iz privrednog, društvenog i političkog života Vrsara i ostale goste, uvodno su pozdravili direktorica općinskog TZ-a Natalija Vugrinec te zamjenik načelnika općine Franko Štifanić, naglasivši značaj turizma i turističke privrede za Vrsar kao destinaciju.

Na turističkoj karti Europe
Autor Jerko Sladoljev, u Hrvatskoj i inozemstvu poznati turistički stručnjak, posebno u sferi autokampova i naturizma, želio je, kako je rekao, prikazati kroniku razvoja turizma i naturizma u Vrsaru od 1957. godine, na što su ga ponukali njegovi prijatelji dr. Ivan Blažević i Ivan Antunac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu daleke 1957. na katedri dr. Mije Mirkovića. Emotivno se osvrnuo na isječke iz knjige koji govore o negdašnjim događajima koji su se redali kao na filmskoj vrpci, kada se u Vrsaru rađao turizam u ondašnjem Turističkom poduzeću Lim i naturizam na otoku Koversada. Na otok je prve naturiste doveo vlasnik njemačke agencije Miramare, svim Vrsaranima znani Rudolf Halbig.
Bio je to prvi naturistički kamp u Europi nakon 2. svjetskog rata. Nepojmljivim i nevjerojatnim entuzijazmom, iz današnjeg kuta gledanja, ta šačica ljudi se iz jedne poljoprivredne zadruge usudila te 1957. ući s poslovnim kapitalom od samo milijun jugodinara (ekvivalent 2.500 američkih dolara), bez ikakvog tehničkog resursa ljudstva i kapitala, i stvoriti turističku firmu koja će iz temelja u samo nekoliko godina promijeniti život stanovnika Vrsara, njihovo životno opredjeljenje i životni standard. To je Vrsar svrstalo na turističku kartu Europe i polučilo divljenje i priznanje turističkih djelatnika, agencija i firmi diljem Europe. Ti ljudi, koje je Sladoljev spomenuo u svojoj knjizi, stvarali su i stvorili povijest najprije Turističkog poduzeća Lim, zatim vrsarske HTP Anite, firmi svjetskog formata, posebno u području naturizma. Autor je u knjizi nabrojao sve ono što je Anita ostavila u nasljeđe sadašnjoj Maistri, vlasniku njenih turističkih objekata.

Predstavnica Maistre na promociji knjige, voditeljica Odjela destinacijskog menadžmenta Sandra Bravar predstavila je planove firme u Rovinju i Vrsaru. U Vrsaru planiraju investicijski ciklus vrijedan 450 milijuna kuna namijenjen dogradnji i obnovi Hotela Pineta, Turističkog naselja Belvedere, Rive i Naturističkog kampa Koversada, koje će obogatiti i kvalitetnim programima za goste.

Stvaraoci brenda Vrsar

Tko su najzaslužniji za stvaranje brenda Vrsar? Autor knjige Jerko Sladoljev, koji se također spominje među onima koji su postavljali temelje u onome što danas nazivamo marketingom i odnosima s javnošću, kreće od Mate Restovića, prvog direktora Turističkog poduzeća Lim. Za marketinške uspjehe zaslužni su, nadalje, Danilo Milohanović, Franko Matukina, Željko Lesić, Ondina Žužić, Nino Prekalj, Marčelo Popović, Remiđo Dobrila, Mario Paljar, Remo Calcich te mnoge novinarske kuće iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke. U upravljanju Naturističkim naseljem Koversada sudjelovali su Milan Brajković, Nikica Senković, Dušan Rakovac, Božo Štifanić, Valter Velenik, Alda Žiković, Ankica Jelušić, Aleksandar Tidić, Igor Vidas i Lino Žufić.

U oblikovanju proizvoda i projekciji prostora svoj su potpis ostavili dr. sc. prof. Boris Vukonić, dr. sc. prof. Boris Pirjevec, dr. sc. prof. Zdenko Tomčić, arhitekti Božidar Rašica i Neven Kovačević, Dragomir Prekalj, inž. građ. Zlatko Tomčić te Franko Štifanić. Među zaslužnima za promociju Vrsara kao cjeline autor navodi i potpisnika ovog teksta koji je bio osnivač i prvi direktor vrsarskog TZ-a, te sadašnju direktoricu TZ-a Nataliju Vugrinec. Tu su i povijesne i poznate osobe: Giacomo Casanova, Dušan Džamonja, Edo Murtić, Miro Cerar, Vinko Jelovac i Antonio Quarantotto.

Svjetski kongres naturista 1972.
Nakon ljudi, ono što (ne)posredno obilježava brend Vrsar su: Marina i Zračna luka u Vrsaru, Limski kanal, Kiparska škola Montraker, Film “La grande strada azzura” s Yves Montandom i Alidom Valli u glavnim ulogama, Svjetski kongres naturista održan u Koversadi 2.-8. kolovoza 1972. godine, povijesne znamenitosti Vrsara. Monografiju Jerka Sladoljeva izdao je porečki Top Camping, recenzije potpisuje dr. sc. prof. Zdenko Tomčić, a dizajn i obradu fotografija Eugen Varzić.

Jerko Sladoljev, priznat u zemlji i svijetu

Jerko Sladoljev dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: Odličje Reda hrvatskog pletera dodijelio mu je predsjednik Republike 1996., Zlatna medalja INF-a u Antwerpenu 1975., Zlatni šator ADAC-a u Munchenu 2000., Najbolji turistički radnik općine Poreč 1982., Nagrada Grada Poreča “29. april” 2009., Nagrada za životno djelo “Zlatna koza” TZ-a Istarske županije te Nagrada za životno djelo Društva hrvatske kvalitete u Zagrebu 2008., Nagrada europskih turističkih novinara za promociju kampinga 2008. (FIJET) za što je upriličen prijem kod predsjednika Ive Josipovića.

Poruka Maistri, sadašnjem vlasniku turističkih objekata nekadašnje vrsarske Anite – Vrsarska atrakcija stvarana desetljećima, posebno u kampingu i naturizmu

EVO kako Jerko Sladoljev vidi budućnost vrsarskog turizma, u poruci Maistri, sadašnjem vlasniku objekata nekadašnje Anite.

– Napravite od ovog još uvijek nebrušenog i nekontaminiranog dijamanta na mudar način svjetski dragulj koji će nastaviti rast brenda Vrsar čija vrijednost nije vječna. Vrijednost brenda se smanjuje ako se njime ne upravlja na pravi način, a time i smanjuje atrakcija koja se stvarala desetljećima, posebno u kampingu i naturizmu. Pri tome treba biti oprezan u eventualnim replikama i krivotvorinama arhitektonskog kiča, nema kvalitetnog turizma s krivotvorinama ili replikama, već treba znati kako potaknuti pristup novim ponudama ali koje će se zasnivati na povijesnim korjenima i interpretirati prošlost na moderan način.

Bogatstvo Vrsara zasniva se na ekskluzivnom geografskom položaju, njegovim prirodnim ljepotama, kamping ponudi, kulturnim, zabavnim i gastronomskim eventima pa se unapređenje turističke ponude mora voditi s pozornošću na turiste da se u Vrsaru osjećaju ne kao brojke, već kao – gosti.
Dizajnerski pristup novih ulaganja u Vrsaru pretpostavlja osjetljivost i razumijevanje njegovih potencijala. Treba iskoristiti njegove često skrivene vrijednosti, poboljšati prirodne aspekte, građevinske strukture delikatno smjestiti u postojeći okoliš s krajnjim ciljem da se postigne dojam i emocija, da odmor bude pozitivan i za goste i za investitora, imajući pri tome na umu očuvanje kvalitete prirodnog okoliša, kvalitetu izgradnje i kvalitetu usluge, kaže Sladoljev.

napisao Slaven Brajković za Glas Istre