Poslovni partner Bashkima Osmanija Pero Lopandić doselio je u Istru da bi vodio projekt obnove i dogradnje bivšeg hotela Riviera, simbola porečkog turizma. Gradilište bi trebalo oživjeti 15. rujna, kada prestaje gradska zabrana izvođenja građevinskih radova tijekom turističke sezone. O planovima uređenja hotela koji već 15-ak godina u najmanju ruku ne simbolizira turizam, već dekadenciju, razgovarali smo s njegovim vlasnikom Osmanijem. Nakon što je 2004. godine postao direktor tvrtke Sinje more, čija je bivša Riviera nekretnina, Osmani je najprije pronašao novog projektanta, Makedonca Olivera Petrovskog s kojim je, kaže, radio i u Hamburgu. Njegov je idejni projekt uređenja i dogradnje hotela, nakon nekih preinaka, konačno dobio zeleno svjetlo konzervatorske službe. Izvedbeni projekt potpisuju zajedno Petrovski i zagrebačka arhitektica Jasna Koružnjak i taj je projekt dobio građevinsku dozvolu. Dakle, put obnove hotela konačno je otvoren.

– Ako sve bude teklo po planu, nadam se da bi hotel mogao biti dovršen do 1. lipnja sljedeće godine, a nakon toga slijedilo bi unutrašnje uređenje. Razgovaram s nekoliko svjetskih hotelskih lanaca, koji još nisu prisutni u Hrvatskoj, jer ne kanim osobno voditi hotel. Nisam hotelijer, nego poduzetnik, pa ću taj posao prepustiti onima koji ga znaju. U svakom slučaju, napravit ćemo reprezentativan objekt s najmanje četiri zvjezdice, na koji ću biti osobno ponosan, ali kojega se neće sramiti ni Poreč ni Hrvatska. Želim da sve bude vrhunsko, od vanjskog izgleda do najmanjeg unutrašnjeg detalja. Plan je napraviti 75 soba od po najmanje 25 četvornih metara i pet ili šest apartmana, jedan ili dva restorana, bar, wellness, fitness, beauty salon i vanjski bazen, nabraja Osmani. U prizemnom dijelu zgrade, okrenutom prema gradu, planirani su poslovni prostori za butike prvorazredne trgovačke robe. A za 400-tinjak četvornih metara prostora još nisu odredili namjenu – bit će to noćni bar ili mali kasino. Hotel će imati ukupno 5.000 četvornih metara površine, a građevinski dio posla, dakle bez unutrašnjeg uređenja, Osmani procjenjuje na tri do četiri milijuna eura. O kreditiranju investicije, kaže, razgovara s tri banke koje imaju sjedište u Hrvatskoj, a i izvođači će biti domaće tvrtke, jamči investitor. Računa i s domaćim profesionalcima za rad u hotelu, za što će biti potrebne dobre reference.

Zanimalo nas je zašto je projekt tako dugo čekao realizaciju, a Osmani je na to diplomatski odgovorio da raniji vlasnik Hauke Hillmer zapravo nije imao jasnu ideju što s tom zgradom, a bilo je i nesporazuma između projektanata i službe zaštite. Osmani nas uvjerava da neće više biti nesporazuma, jer mu je važno dovršiti zgradu što prije i prema svim pravilima i zakonima, jer je svjestan da se hotelom neće obogatiti, već mu je on važan dio imagea. »Meni taj hotel poslovno, materijalno, nije potreban. O novcu koji ću tu zaraditi ne ovisim. Uhvatio sam se toga posla jer mi je zanimljiv i jer volim Poreč u kojem sam u djetinjstvu često ljetovao i stalo mi je do ugleda u gradu i dobrih odnosa s ljudima«, rekao nam je Osmani.

Čitav posao uređenja i dogradnje hotela koji bi se trebao zvati Palazzo (porečka tvrtka Riviera u ono je vrijeme prodaju uvjetovala promjenom imena hotela) povjerio je svom poznaniku iz Hamburga, hrvatskom iseljeniku i poduzetniku Peri Lopandiću, a obojica spremno spominju otvorenost prema znatiželjnim građanima u vrijeme izvođenja radova.

Sniježana MATEJČIĆ, Glas Istre 

Kako je Osmani došao do hotela

Lokalna turistička tvrtka Riviera Poreč prodala je hotel po kojemu je dobila ime 2002. godine, nakon što je nekoliko ratnih godina bio utočište mahom prognanim građanima Vukovara, potom prazan i prepušten propadanju. Zgradu je za 2,73 milijuna eura kupio hamburški poduzetnik Hauke Hillmer putem tvrtke Sinje more koju je otvorio u Hrvatskoj. Ali, hotel je i dalje stajao netaknut nekoliko godina. Tek su se povremeno u javnosti pojavljivale informacije o promjeni projektanta i ograničenjima koja su projektu nalagali konzervatori, budući da je hotel na iznimno osjetljivom mjestu, na vrhu poluotoka na kojem je povijesna jezgra Poreča. Osim toga i hotelska zgrada, sagrađena 1910. godine, dio je graditeljske baštine grada.

Dvije godine nakon kupnje, Hillmer je 2004. godine prodao Sinje more porečkom ugostitelju Idrizu Feratiju, a direktor tvrtke postaje Bashkim Osmani, koji je, kako saznajemo, stvarni vlasnik bivšeg hotela. Osmani je lani za naš list izjavio da je preuzeo i podmirio Hillmerov kredit za kupnju bivše Riviere. U zemljišnim knjigama stoji da je na zgradi zalog od sedam milijuna eura u korist Osmanija. 

Osmani je rođen u Đakovici na Kosovu, ima hrvatsku putovnicu i već je nekoliko desetljeća s obitelji stalno nastanjen u Hamburgu. Vlasnik je poznatog tamošnjeg diskokluba Pupasch i niza nekretnina, a u Mallorci restorana Ritzi. Prije dvije godine njemačko zakonodavstvo pokrenulo je istragu o navodno nelegalnim poslovima koji su Bashkimu i njegovoj braći Quazimu, Burimu i Bekimu omogućili da se obogate. Za jedan hrvatski tjednik Osmani je rekao da su sve optužbe protiv njega i braće odbačene, a prošle godine je za naše novine rekao da je uvjeren kako » … iza tih objeda stoje zavist i mržnja prema strancima u Njemačkoj, te srpska i njemačka obavještajna služba«. Osmani je tužio nekoliko njemačkih novina koje su bile uključene u kampanju protiv njega, dobio je, kaže, sudske procese, a novčanu naknadu poklonio u humanitarne svrhe.