Vlada Republike Hrvatske na svojoj je jučerašnjoj sjednici prihvatila dokument nazvan “Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine“. Piše Sandro Vrbanus, bug.hr

Ovaj nacionalni plan dio je strateškog planiranja razvoja širokopojasnog pristupa Internetu, a njime se utvrđuju temeljna načela i ciljevi politike daljnjeg razvoja ove grane.

Zaustaviti zaostajanje za EU

Nacionalnim planom odgovorit će se na nove ciljeve koje je postavila Europska komisija, a tiču se politike jedinstvenog digitalnog tržišta, “europskog gigabitnog društva”, te Akcijskog plana “5G za Europu”. Plan treba poticati razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta, koje omogućuju gigabitnu povezivost s ciljem transformacije i razvoja širokopojasnih gigabitnih i 5G mreža, a koje države članice Europske unije trebaju ostvariti do 2025. godine.

Dosadašnji razvoj širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj nije bio dovoljno brz i nije rezultirao dostupnošću širokopojasnog pristupa s dovoljno velikim brzinama, što Hrvatsku prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI 2020) svrstava na 25. mjesto od 27 država članica EU-a – kažu iz Vlade, pa novim Nacionalnim planom adresiraju sve prepreke zbog kojih očekivani ciljevi dostupnosti širokopojasnog pristupa do 2020. godine nisu ostvareni. Cilj plana jest, dakle, zaustaviti daljnje zaostajanje Hrvatske na ljestvici razvijenosti širokopojasnog pristupa.

Četiri cilja Nacionalnog plana

Nacionalnim planom utvrđuju se četiri cilja kojima se pridonosi daljnjem ubrzanom razvoju elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga:

1. Uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u kućanstva kako bi se omogućio širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u downloadu, uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s.
2. Uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s za javne namjene, što uključuje osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i zdravstvene ustanove te prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika.
3. Uvođenje 5G mreža, odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u urbanim područjima i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca. Urbana područja obuhvaćaju jedinice lokalne samouprave u sastavu četiri urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave u sastavu većih i manjih urbanih područja. Pokriven će biti i glavni kopneni prometni pravci.
4. Uvođenje 5G mreža, odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima, koja obuhvaćaju sve jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave izvan urbanih područja.

Vodeći telekomi u Hrvatskoj i nadležni regulator HAKOM pozdravili su donošenje Nacionalnog plana, očekujući njegov doprinos uklanjanju prepreka i poticanju investicija u mreže velikog kapaciteta, uz osiguranje adekvatnog sufinanciranja.

Plan težak 5,6 milijardi kuna

Ukupna procijenjena sredstva potrebna za prevladavanje digitalnog jaza i provedbu planiranih programskih cjelina iz Nacionalnog plana u razdoblju od 2021. do 2027. godine iznose oko 5,6 milijardi kuna, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je nadležno za provedbu ovog Plana.

Od navedenog iznosa oko 3,73 milijarde kuna su procijenjena potrebna sredstva potpora iz različitih EU fondova, dok ostatak u iznosu od oko 1,87 milijardi kuna čine predviđena ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača.