NEWS

Sve više invazivnih rebraša, istarski gradovi poduzeli prve korake u monitoringu

28500122_10215633366417909_1118904472_o
26.02.2018. 15:27; Učitavanja: 239; Početna / Lifestyle / Ekologija / Sve više invazivnih rebraša, istarski gradovi poduzeli prve korake u monitoringu

Građani i turisti u posljednje su dvije godine zabrinuti pojavom invazivne vrste rebraša Minemiopsis lady na istarskim plažama, posebice na plažama zapadne i južne obale Istre. Najviše ih ima upravo na području Sjevernog Jadrana zbog bogatstva zooplanktona.

(Piše: Doris Floričić/Foto: Manuel Angelini, Regional express)

Na temu rebraša i invazivnih vrsta u Jadranskom moru danas je u Gradu Poreču održana tematska konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali gradonačelnici Poreča, Rovinja i Novigrada, te predstavnici Centra za istraživanje mora Instituta „Ruđer Bošković“ i Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.
Poreč je osigurao stotinjak tisuća kuna za invazivne vrste, od čega 27.000 kuna za rebraše. Isto toliko izdvojiti će i Rovinj i Novigrad, dok će Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča pokrenuti Centar za invazivne vrste – CIV gdje će građani i turisti moći dobiti sve potrebne informacije vezane kako za rebraše, tako i za druge invazivne vrste poput ambrozije i drugih, rekao je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Prema riječima Barbare Sladonje ispred Instituta iz Poreča, zainteresirane skupine koje će biti uključene su ribarske zadruge, turisti i građani prema kojima će se popularizirati navedena tema.

Istraživanjem rebraša bavi se Centar za istraživanje mora Instituta „Ruđer Bošković“ iz Rovinja koji njihovu pojavu prati od ljeta 2016 kad se ta vrsta po prvi puta pojavila u značajnijem broju.
Kako je naglasio Paolo Palijaga iz Centra IRB, rebraši su na područje Mediterana dospjeli balastnim vodama iz Atlantika, točnije s istočne obale SAD-a. Njihov invazivni utjecaj koji je doveo do katastrofalnih posljedica na ribarstvo do sada je pretrpjelo Crno more, Azovsko more, Baltičko more i Kaspijsko jezero. Kod nas su u velikim količinama primijećeni na području od Tršćanskog zaljeva, Venecije pa do Premanture, a najranije su zamijećeni u Kopru gdje su također dospjeli putem balastnih voda.
Koliko su opasni za ribarstvo dovoljno govori činjenica da je prosječna brojka od po jedne jedinke na metar kubični, a jedan rebraš može dnevno pročistiti od 4 do 100 litara morske vode, te pojesti sav plankton.
‘Ove godine je njihova brojnost bila dvostruko veća. Svakodnevno obilazimo obalu kod Rovinja, a na mjesečnoj bazi i brodom duž zapadne obale Istre pa do ušća rijeke Po. Zimi se rebraši povlače, sada ih ima jako malo i njihov je utjecaj beznačajan. Međutim, ljeti je njihov utjecaj značajan. Za sada nisu imali utjecaj na sardele, ipak, brojnost inćuna i lignji je pala, ali se to ne može nužno povezati s rebrašima, već je to vjerojatno posljedica pretjeranog izlova’, rekao je Palijaga.

Naglasio je da se rebraši u Jadranu hrane sitnim meduzama, školjkašima i sitnim račićima, te da je za sada situacija pod kontrolom, a poduzeti će se monitoring čitavog Jadrana, pratiti će se stanje zooplanktona i situacija sa stokovima ribe.

Za one koji još nisu vidjeli rebraše, riječ je o primitivnoj životinji koja spada između spužve i meduze, želatinozne je konzistencije, prozirna s osam traka odnosno rebara s trepetiljkama po kojoj je dobila naziv. Riječ je o najvećim organizmima koji koriste rebra za plivanje, svrstavamo ih u plankton. Unatoč strahu plivača, rebraši nemaju žarne stanice i za ljude su potpuno bezopasni. Imaju ogromne kapacitete za regeneraciju, a kako bi se uništili, temperatura mora bi trebala biti ispod -3 stupnja. Savjet je da ih se ne pokušava uništavati, upravo zbog njihove regeneracije tijekom koje će zasigurno pročistiti dodatne količine morske vode i potrošiti dodatne količine hrane.
Generalni zaključak je da će rebraši vjerojatno ostati u Jadranu, te će doći do promjene sustava, no važno je pratiti situaciju i implementirati nove strategije, rekao je Palijaga te dodao da će se kroz par godina imati bolji pregled situacije.

Kad pitamo stručnjake, kako se riješiti rebraša, kažu da ih nije moguće likvidirati, no odgovor možemo potražiti u obnovi ribarstva Crnog mora gdje je isto tako balastnim vodama dospio prirodni neprijatelj navedenih rebraša Beroe Ovata. Ipak, utjecati namjerno na ekosustav dovodeći još jednu novu vrstu, riskantan je potez, zaključio je Palijaga te istaknuo kako se trenutno ne treba brinuti, ali i kako bi se moglo razmišljati o ozbiljnom monitoringu balastnih voda.

Kako je istaknuo gradonačelnik Grada Novigrada Anteo Milos, osim infornmacija za građane i turiste, cilj današnje konferencije bio je općenito senzibilizirati javnost, ostale lokalne samouprave i Županiju, ali i ići prema EU Parlamentu.
Gradonačelnik Grada Rovinja Marko Paliaga dodao je i kako bi se trebala uspostaviti suradnja s tehnološkim fakultetima i institutima ne bi li se našlo rješenje za kontrolu ili pročišćavanje balastnih voda.

Na web stranicama Grada Poreča, Rovinja i Novigrada, te porečkog poljoprivrednog Centra nalaziti će se link na CIV, a od proljeća nadalje održati će se predavanja i radionice.

(Piše: Doris Floričić/Foto: Manuel Angelini, Regional express)

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
Oktober fest S