Porečko-pulska biskupija odlučna da vrati oduzete nekretnine
Fakultetska barokna zgrada u centru Varaždina koju tamošnja biskupija traži natrag aktualizirala je uvijek zanimljivu temu povrata crkvene imovine i u ostalim hrvatskim biskupijama. Temeljem Ugovora o gospodarskim odnosima između Hrvatske i Svete Stolice, potpisanog prije osam godina, i Porečka i pulska biskupija zatražila je od države povrat svoje imovine. Sveukupno se radi o više od 800 hektara nekretnina, od čega 600 hektara otpada na istarske župe, a ostatak na samu biskupiju.
Još početkom 1991., kada je tadašnje Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo cirkularno pismo svim biskupijama kojim su se tražili podaci o oduzetoj imovini vjerskih zajednica, Porečka i pulska biskupija sastavila je svoj popis, zahtjeve svih župa i biskupije, te ga uputila u Zagreb. Bilo je to još za biskupa Antuna Bogetića, koji je tom prigodom izjavio da »Crkva neće kategorički tražiti nešto što nije moguće, ali će ozbiljno tražiti svoja prava, odnosno zemljište i zgrade koje su joj tijekom godina oduzete mahom bez ikakve naknade«.
Svojih se prava ne odričemo
Biskupija se i danas vodi tim načelom, saznajemo od Lina Zohila, generalnog vikara Porečke i pulske biskupije zaduženog za povrat crkvene imovine. »Nećemo kategorički tražiti ono što nije moguće dobiti, ali svojih se prava nećemo odreći.«
Međunarodnim ugovorom o gospodarskim pitanjima specificira se, među ostalim, da se oduzeta imovina, ukoliko je to sada moguće, vrati u naturi. U slučajevima, međutim, gdje to nije moguće, imovina se može zamijeniti, a tamo gdje nije provedivo ni jedno ni drugo, predviđena je odšteta. Od tada do danas dio imovine vraćen je biskupiji.
– Na području naše biskupije Katoličkoj crkvi vraćen je dio kompleksa u Dajli i Karigadoru koji spada pod katastarske općine Novigrad i Brtonigla. Tamo je još dio nekretnina za koje se vodi proces povrata. U tijeku je proces za poljoprivredno zemljište Larun i Bašarinka, koje se nalazi na području katastarskih općina Tar i Vabriga. Dok se taj posao ne okonča, nećemo donositi odluke o njegovoj budućnosti. Prije nekoliko godina Crkvi je vraćeno i poljoprivredno zemljište Molindrio na ulazu u Zelenu Lagunu, što spada u katastarsku općinu Poreč. Za sada ga još nismo nikome dali u zakup, no razmišljamo o tome. Budući da je zgrada bivšeg restorana »Delfin« u Puli upisana u temeljni kapital Arenaturista, očito je da je nećemo moći dobiti natrag, pa se još uvijek traži zamjenska nekretnina. Međutim, još nismo konkretno dali nijedan prijedlog, za sada razmišljamo o tome. U tijeku je i povrat podosta manjih nekretnina na području čitave biskupije. To se uglavnom odnosi na manje parcele poljoprivrednog zemljišta, veli Zohil.
Biskupiji je teško pala činjenica što neće moći dobiti zgradu ugostiteljskog objekta »Delfin« kod pulske katedrale budući da su u njoj, kako je svojedobno izjavio biskup Ivan Milovan, željeli urediti biskupski ured, muzej sakralne umjetnosti te prostore za rad u katedralnoj župi.
Najviše vraćenih nekretnina na novigradskoj Dajli
No, definitivno najviše imovine, što poljoprivrednog što građevinskog zemljišta, istarskoj je crkvi vraćeno na području novigradske Dajle. Većinu tog zemljišta, kako smo svojedobno doznali od biskupa Milovana, oko sto hektara, biskupija je dala riječkom Istravinu u koncesiju za podizanje novih nasada vinograda i to na 20 godina. Oko 50 hektara iznajmljeno je tamošnjoj komuni Cenacolo za liječenje ovisnika o drogi. Oni će na tom zemljištu uzgajati poljoprivredne kulture potrebne za njihovo uzdržavanje i liječenje. Dio zemljišta je prodan budući da je biskupiji trebalo novca za obnovu zgrade pazinskog kolegija te još neke biskupijske projekte. Najviše novca, oko deset milijuna kuna, bilo je potrebno za gradnju učeničkog doma u Pazinu, a dio je novca usmjeren na gradnju nove crkve sv. Josipa u Puli, obnovu župne crkve u samoj Dajli te još neke biskupijske projekte, za što se biskupija dodatno zadužila u banci.
Prije dvije godine biskupija je u porečkoj povijesnoj jezgri kupila i susjednu zgradu, nekadašnje odmaralište Gradis, koju namjerava urediti za svoje potrebe. Početkom 90-ih, naime, biskupijski je ordinarijat u Poreču izašao iz prostora stare biskupije koja je uređena kao muzej sakralne umjetnosti, a nova zgrada, u kojoj se sada nalaze, prilično je skučena za rastuće potrebe biskupije. U nekadašnjem se odmaralištu planiraju urediti novi prostori za urede porečkog ordinarijata te ostale prostorije potrebne za djelovanje biskupije.
V. Medvedec, Glas Istre
