Peršurić: Imamo pola milijarde Kuna investicija i pozitivan prirast, ali nitko iz Vlade ne pita kako smo to postigli

LORIS_PERSURIC
15.05.2018. 19:07; Učitavanja: 440; Početna / Politika / Peršurić: Imamo pola milijarde Kuna investicija i pozitivan prirast, ali nitko iz Vlade ne pita kako smo to postigli

Pola milijarde Kuna investicija, pozitivan prirodni prirast i više od tri milijuna noćenja rezultati su zbog kojih se Poreč našao među najrazvijenijim hrvatskim gradovima. Poreč je u posljednjih nekoliko godina doživio pravi gospodarski procvat i to prvenstveno zahvaljujući odličnim turističkim rezultatima. U razgovoru za Nacional, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić je ustvrdio kako baš zbog gospodarske razvijenosti imaju problema s povlačenjem sredstava iz europskih fondova, ali i da su Istra i Poreč svoju gospodarsku stabilnost stekli i zato što nemaju repova prošlosti jer su odavno jasno zauzeli stav prema antifašizmu.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

Prije desetak dana hrvatska vlada održala je sjednicu u Splitu gdje se premijer hvalio investicijama u Dalmaciji u visini dvije milijarde kuna, dok se samo u Poreču trenutno radi na projektima vrijednima 500 milijuna kuna?

– Doista je tako. Trenutno su u gradu aktivne investicije od oko pola milijarde kuna. Aktivno radimo na projektima i trudit ću se i dalje da Poreč sigurnim korakom ide naprijed. Posebno tu mislim na sve generacije Porečana jer uz investicije mi na godišnjoj razini stipendiramo stotinu učenika i studenata, što predstavlja veliki zalog za budućnost našeg grada, a s druge strane, svim umirovljenicima sufinanciramo dopunsko zdravstveno osiguranje u iznosu od 50 posto.

O kojim se točno investicijama radi i odakle vam novac?

– Glavna investicija je nova osnovna škola. Točno 40 godina nakon otvorenja sadašnje Osnovne škole Poreč, inače zadnje izgrađene, škola na Finidi otvorit će svoja vrata po planu. Poreč će time doživjeti veliku pozitivnu promjenu. Dvosmjenska nastava konačno odlazi u povijest, bit će tu više vremena za slobodne aktivnosti, u čijoj će funkciji biti i nova dvorana koju će koristiti i svi porečki sportaši. To će biti šesta javna dvorana dostupna porečkim klubovima i rekreativcima. Kada je novac u pitanju, želim reći da se gradovi bore da na razne načine nadomjeste sredstva koja su izgubili prilikom donošenja novih zakona o raspodjeli sredstava lokalnim samoupravama. Zato je naš zadatak da budemo proaktivni – trebamo spremiti projekte, imati gotove ideje da ih možemo prijaviti na otvorene natječaje kako bismo dobili financiranje ili sufinanciranje željenog projekta. Škola nas neće usporiti jer smo takav način rada prakticirali i prije. Ponekad nam naša velika razvijenost otežava kandidiranje na neke od projekata, a sigurno bi za prigradska naselja bilo lijepo dobiti sredstva za društveni dom ili vrtić. Svjesni smo da se tu kod nas radi 0 izrazitoj razvijenosti u hrvatskim okvirima. To i nije neka utjeha jer zaslužujemo razvijenost po europskim standardima, ali i to nas neće obeshrabriti da i dalje projektiramo, spremamo i kandidiramo projekte. Tako smo s projektima napravili reciklažno dvorište, cestu Garbina – Valkarin i mnoge gradske plaže.

Sve te investicije ipak ne bi bile moguće bez turizma?

– Istina, na sedamdesetak kilometara obale Poreštine ostvaruje se skoro 10 posto hrvatskog turizma. U Poreču svoje sjedište imaju dva od pet najvećih hotelijerskih lanca u Hrvatskoj – Valamar i Plava Laguna. Upravo je investicija Plave Lagune od 35 milijuna eura najveća investicija ove godine u Poreču, a istovremeno Valamar ima investiciju od 50 milijuna kuna. Međutim, ove tvrtke i na druge načine doprinose lokalnoj zajednici jer ulažu novac i u projekte koji nisu vezani uz turizam, pa je jedna od njih donirala nešto više od 300.000 kuna za informatičku opremu u novoj školi. Osim toga, porečki su poduzetnici u samo četiri godine otvorili 1000 novih radnih mjesta pa tako svaki šesti stanovnik Istre danas radi upravo u Poreču. Velik interes vlada i za poduzetničke zone, koje su potpuno opremljene i dobro povezane. Kako bi strateški upravljali gospodarstvom i atraktivnim poslovnim lokacijama, radimo i na katalogu investicija koji ćemo predstaviti stranim veleposlanstvima u Hrvatskoj i na međunarodnim sajmovima.

U Poreču trenutno po posljednjem popisu stanovništva živi oko 17.000 stanovnika, ali je li točan podatak da ljeti u široj okolici grada boravi do 100.000 ljudi? Kako to podnose stanovnici, ali i infrastruktura i može li Poreč izdržati i još veću navalu turista koja je najavljena za ovu godinu?

– Samo Poreč je prošle godine imao više od tri milijuna noćenja i točno je da u špici sezone u Poreču bude i 100.000 ljudi i oko 30.000 automobila. Zato je i važno da se grad razvijao od temelja. Prošlih godina riješili smo najveći dio odvodnje, zatim i porečku zaobilaznicu, riješili smo crne točke izgradnjom rotora i izgradili više manjih parkirališta po svim naseljima. Poreč se više ne susreće s prometnim čepovima u špici sezone. Sad je vrijeme za projekte koji direktno utječu na izgled grada i kvalitetu života – tu najprije mislim na kapitalni projekt uređenja gradske rive i to od talijanske škole preko Rivete pa do Carinskog gata i dalje sve do marine. Projekt Riva podijeljen je u tri glavna segmenta, dok je svaki podijeljen još u četiri faze. Potez od hotela Palazzo do carinskog gata već smo dijelom uredili, a namjera nam je kao sljedeći segment urediti dio do gradske kavane – najveći i najširi dio rive, odnosno mjesto gdje se ljeti održavaju manifestacije. Sve to dovelo nas je u situaciju da bez većih problema možemo podnijeti toliki broj turista, a ako ih u budućnosti bude i još više, siguran sam da ni tada neće biti problema.

Gdje bi bio Poreč bez turizma, oslanja li se cijela Istra previše na turizam?

– Postoji jedan vrlo zanimljiv podatak Instituta za javne financije po kojem je turizam tek na trećem mjestu iza proizvodnje i trgovine. Definitivno je Poreč turistički grad i to će uvijek biti, ali turizam za sobom povlači i trgovinu i proizvodnju. Kao što sam već rekao, puno ulažemo u poslovne zone i u tim zonama otvaraju se tvrtke koje nisu direktno vezane na turizam. Međutim, ne možemo pobjeći od činjenice da je turizam pokretač kako i Poreča, tako i cijele županije. Samo u Poreču imamo 30 hotela i sjedište Plave Lagune i Valamara. Cilj nam mora biti da turizam bude pokretač ostalih grana i da njih paralelno razvijamo, zato i nemamo prireza te smo smanjili komunalne doprinose tvrtkama koje rade u tim poslovnim zonama.

Zašto se taj model ne može provesti i u ostatku Hrvatske, prije svega u Dalmaciji gdje osim turizma praktički i nema drugih razvijenih gospodarskih grana?

– Teško mi je to komentirati jer sam fokusiran na Poreč i lokalne probleme. Nekako mi se čini da je problem možda u politici vođenja gradova jer nema neke konstante. Vi u četiri godine ne možete puno toga napraviti, nego mora postojati neki plan za dugoročni razvoj grada. Mislim da smo mi to u Poreču i uspjeli. Moji prethodnici i sada ja planski razvijamo grad već dugi niz godina i taj razvoj sada daje rezultate. Istovremeno, jako puno novca trošimo i na pripremu projekata i mi u ovom trenutku imamo pripremljenih tridesetak projekata s građevinskim dozvolama za razne natječaje iz kojih bismo u bliskoj budućnosti mogli povući određena sredstva.

Koliko je u toj priči bitan odnos sa središnjom državom, odnosno Vladom? Gradonačelnik ste godinu dana, jeste li možda očekivali više ili je ta suradnja u skladu s vašim očekivanjima?

– Činjenica je daje država jako centralizirana. To se najbolje vidi na primjeru europskih fondova jer se mi za njih moramo prijavljivati preko državnih institucija. Možda bi država trebala biti brža u raspoređivanju tih sredstava, ali ne mogu s ovog mjesta nekoga kritizirati nego moram biti proaktivan i pokušati napraviti sve da ta sredstva dobijem. Koliko god ja mislim da možemo bolje surađivati, određena sredstva smo povukli i s određenim ministarstvima imamo dobru suradnju. Međutim, nama najveći problem predstavlja nova strategija indeksa razvijenosti po kojoj Poreč spada u najrazvijenije gradove, što nas automatski diskvalificira iz pojedinih natječaja, odnosno naš je hendikep što smo prerazvijeni.

Znači, moglo bi se reći daje problem što su Poreč i Istra razvijeni pa vas država pušta da se sami brinete za sebe?

– Uvijek sam za to da se pomogne onima koji su slabije razvijeni. Naš bi cilj trebao biti potrošiti novac iz EU fondova i tako razviti Hrvatsku. Međutim, vidimo da se ta sredstva baš i ne povlače najbolje i onda mi bude žao jer mi imamo spremne projekte, ali ih ne možemo kandidirati. Svjestan sam da je Poreč među 10 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, ali ne želim biti na hrvatskom nivou nego se želim približiti europskom standardu.

Poreč je specifičan i po tome što imate pozitivan prirodni prirast. Je li vas netko iz Zagreba pitao za savjet, s obzirom na to da se demografska obnova ističe kao glavni problem današnjeg društva?

– Ne, nažalost nije, iako smo lani imali jedan razred prvašića više nego godinu dana ranije, a ove godine bismo trebali imati još dva razreda više. Gospodarska razvijenost sigurno je pridonijela tome jer je, kao što sam već rekao, stvoreno 1000 novih radnih mjesta, a ljudi se i dalje doseljavaju. Zahvaljujući tome i službeno smo najmlađi grad u Istri.

Je li jedan od razloga i pozitivnom prirastu i razvijenom gospodarstvu činjenica da Istra nema repova prošlosti, odnosno da ste odavno jasno zauzeli stav prema antifašizmu i svim oblicima netrpeljivosti u društvu?

– To je sigurno jedan od razloga. Tu su, naravno, i druge prednosti poput geografskog položaja, ali definitivno ljudi u Istri mogu normalno živjeti i nismo opterećeni prošlošću. Bitno je da lokalno stanovništvo živi što kvalitetnije i što bolje. Ja sam zadovoljan, ali siguran sam da možemo i bolje i tome trebamo težiti.

Nedavno su obilježeni Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Kako komentirate činjenicu da je taj dan u Hrvatskoj potpuno marginaliziran?

– Antifašizam je svima nama u Poreču i Istri jako bitan jer je stvorio temelje onoga što imamo danas. Ako se slažemo da Grad i županija danas idu u dobrom smjeru, onda je i taj temelj bio dobar. Istovremeno se i otvara priča o tome treba li nam Europska unija ili ne, što svakako nije dobro jer nama Europska unija treba i moramo ustrajati na približavanju, a jedan od načina bi bio primjereno obilježavanje Dana Europe.

Član ste IDS-a koji Istrom vlada od osamostaljenja Hrvatske, što kažete na kritike da je vaša stranka u Istri ono stoje HDZ u ostatku Hrvatske?

– Prije svega, IDS je regionalna stranka i mi bismo svojim savjetima željeli pomoći da i ostatak Hrvatske gospodarski napreduje kao i Istra. Nažalost, rijetko koji naš savjet bude prihvaćen i s time smo naučili živjeti. Ne želim komentirati drugu stranu, odnosno HDZ, ali činjenica je da se IDS znao prilagoditi vremenu i stvaramo novu mladu ekipu punu elana, pa sam tako i ja najmlađi gradonačelnik u Istri.

S druge strane, odnosi IDS-a i SDP-a nikada nisu bili lošiji pa gotovo da i ne postoji suradnja tih stranaka na lokalnoj razini u Istri?

– Možda bismo po nekoj logici trebali surađivati zbog naše lijeve orijentacije, ali treba se vratiti na lokalne izbore 2013. kada je SDP napao IDS na jedan neopravdan način te nam uzeo jednog člana i podržao ga za župana. Koliko je ta njihova politika uspješna, vidi se po rezultatima u anketama.

Kada ste spomenuli ankete, po njima vam je najveća konkurencija Živi zid koji se IDS-u približio na nekoliko postotaka, jeste li zabrinuti zbog takvih rezultata i kako komentirate njihove najave o izlasku iz EU-a i NATO saveza?

– Protivnik sam bilo kakvog ekstremizma. Uvijek sam za to da se sjedne za stol i argumentirano razgovara o svim problemima. Ako i postoji neka nova ideja, onda tu ideju treba i argumentirati, a čini mi se da Živi zid baš i nema argumente za svoje ideje.

Nacional / Radio Centar FB

Print Friendly, PDF & Email
Oktober fest S