Pametni telefoni uništili nove generacije ?

igen-9781501151989_hr
02.10.2017. 08:44; Učitavanja: 176; Početna / Lifestyle / Zdravlje / Pametni telefoni uništili nove generacije ?

U svojoj novoj knjizi »iGen« američka profesorica psihologije Jean M. Twenge analizira zašto su današnja djeca – ovisna o novim tehnologijama – manje buntovna, manje tolerantna, ne baš sretna i potpuno nepripremljena za svijet odraslih. Autorica se pita i kako to utječe na sve ostale. Ova knjiga bavi se takozvanom »i-generacijom« _ djecom, tinejdžerima i adolescentima rođenima 1990-ih godina i kasnije. Jean M.Twenge tvrdi da je ova generacija posve različita od prethodnih, jer je to prvi naraštaj koji razdoblje adolescencije provodi u eri »pametnih telefona«,

Pod utjecajem društvenih mreža i digitalnih tehnologija, pripadnici iGena provode manje vremena s prijateljima, a posljedica toga je porast anksioznosti, depresije i usamljenosti u ovoj populaciji. Zato se Jean M. Twenge pita jesu li pametni telefoni uništili nove generacije? Kao primjer navodi trinaestogodišnju djevojčicu Athenu, koja joj je objasnila da je većinu ljeta provela u svojoj sobi s mobitelom u ruci. Dodala je i da njeni vršnjaci gotovo i ne poznaju svijet izvan iPada i iPhonea, voleći ove napravice više od stvarnih ljudi.

Jean M. Twenge bavila se i »milenijalacima« – generacijom rođenom između 1978. i 2000. godine, koju odlikuju socijalna tolerantnost, ekološka osviještenost, miroljubivost i tehnološka briljantnost. Oni su globalno orijentirani, etnički raznoliki, bolje obrazovani, manje su skloni politici, svjesni su važnosti održivog razvoja i veliki su individualci. To su djeca »baby boomera«, a riječ je o najvećoj generaciji u američkoj povijesti koja broji oko 95 milijuna ljudi rođenih u spomenutom periodu.

Prema riječima J. M. Twenge, »i-generacija« razlikuje se od »milenijalaca« po načinu kako provodi vrijeme:

– Što se dogodilo 2012. što je dovelo do tako dramatične promjene u ponašanju? Radi se o periodu koji je nastupio nakon velike ekonomske krize, koja je službeno trajala od 2007. do 2009. godine. Negdje upravo u to vrijeme broj Amerikanaca koji posjeduju smartfone prešao je 50 posto. Generaciju rođenu između 1995. i 2012. nazvala sam »iGen«, jer su njeni pripadnici odrastali s »pametnim telefonima« i Instagramom, te ne poznaju vrijeme prije interneta. I »milenijalci« su odrastali s webom, ali on nije bio prisutan u njihovim životima cijeli dan i noć.

Štetne posljedice
Pojavom pametnih telefona i njihova rođaka tableta, ubrzo su se pokazale štetne posljedice vremena ekrana u kojem živimo. Dolazak smartfona radikalno je promijenio svaki aspekt života tinejdžera – od prirode njihovih društvenih interakcija, do njihova mentalnog zdravlja. Ove su promjene utjecale na mlade ljude u svakom kutku nacije i u svakoj vrsti kućanstva. Ovi trendovi pojavljuju se među bogatim i siromašnim tinejdžerima, u svim etničkim skupinama, u gradovima, predgrađima i u gradićima. Za one koji pripadaju nekim drugim naraštajima, to može djelovati strano i uznemirujuće.
Međutim, cilj moga istraživanja nije nostalgičan pogled na stvari kakve su nekad bile, nego je to utvrđivanje sadašnjeg stanja. Neke generacijske promjene su pozitivne, neke su negativne, a mnoge su oboje. Boraveći u svojim sobama više nego u automobilu ili na zabavama, današnji tinejdžeri fizički su sigumiji od onih nekad. Zato je manje vjerojatno da će doživjeti prometnu nesreću, a konzumiraju manje alkohola od njihovih prethodnika. No, u psihološkom smislu oni su ranjiviji od »milenijalaca«, jer je od 2011. porastao postotak tinejdžerskih depresija i samoubojstava. Mislim da nije pretjerano reći da je iGen na rubu najgore mentalne zdravstvene krize posljednjih desetljeća, a to pogoršanje može se pripisati njihovim mobitelima – tvrdi Jean M. Twenge.

Ova autorica smatra da je uspon pametnih telefona i društvenih mreža izazvao potres velikih razmjera, a postoje i uvjerljivi dokazi da uređaji koje smo stavili u ruke mladih ljudi imaju duboke posljedice na njihove živote te ih čine ozbiljno nezadovoljnima. Ovakva situacija čak utječe i na to da »i-generacija« posvećuje manje pažnje udvaranjima i ulaženjima u ljubavne odnose. Jedna od posljedica je i ta što je ova generacija slabije zainteresirana da radom zaradi džeparac. O tome govore i konkretni podaci: u kasnim 1970- ima 77 posto američkih srednjoškolaca radilo je nešto tijekom školske godine, dok je 2010. godine to činilo samo 55 posto njih. Ipak, odgađanje zrelosti i odgovornosti nije karakteristika samo »i-generacije«. Generacija »X«, kojom se označavaju pripadnici naraštaja rođenih nakon završetka »baby boom« generacije u zapadnom svijetu, također se razlikovala u odnosu na način života i svjetonazor njihovih roditelja koji su pripadali prethodnoj »baby boomer« generaciji.

U SAD-u se za pripadnike generacije »X« ponekad rabio i izraz »baby buster«, kako bi se označila njihova malobrojnost u odnosu na prethodnu generaciju, odnosno pad nataliteta u odnosu na razdoblje »baby boorna«.Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto danas tinejdžeri čekaju dulje da preuzmu odgovornost i užitke odrasle dobi, Jean M. Twenge kao moguće razloge navodi promjene u gospodarstvu i roditeljstvu.

Rijetko s prijateljima
U informatičkoj ekonomiji, koja nagrađuje visoko obrazovanje, roditelji mogu biti skloni poticati svoju djecu da ostanu kod kuće i studiraju umjesto da rade honorarni posao. Tinejdžerima to izgleda odgovara, jer tako ne moraju napustiti kuću i provode vrijeme na društvenim mrežama umjesto da se uživo druže s prijateljima.
Međutim, paradoks je u tome što su pripadnici  “iGena” unatoč tome što provode mnogo više vremena pod istim krovom s roditeljima, manje bliski s njima nego prethodne generacije. Većinu vremena »vise« na mobitelima, ne obraćajući pozornost na svoju obitelj. Od 2000. do 2015. također je opao i broj tinejdžera koji se svakodnevno nalaze s prijateljima. Istraživanja su pokazala da su aktivnosti na ekranima povezane s manje sreće, a da oni koji utroše deset ili više sati tjedno na društvenim mrežama imaju 56 posto veću vjerojatnost da će reći da su nesretni od onih koji manje vremena posvećuju društvenim medijima. Za razliku od toga, oni koji potroše više od prosječne količine vremena sa svojim prijateljima, imaju 20 posto manje vjerojatnosti da će izjaviti da su nesretni. Zaključak je da što više tinejdžeri provode gledajući u ekrane, to je vjerojatnije da će razviti simptome depresije.

– Društvene mreže poput Facebooka obećavaju da će nas povezati s prijateljima. No, pokazalo se da je ‘iGen’ usamljenija od prethodnih generacija. Tinejdžeri koji svakodnevno posjećuju društvene mreže, a rijetko se viđaju s prijateljima, najčešće se slažu s izjavama kao što su »Mnogo puta osjećam se usamljeno«, »Često se osjećam izostavljeno« i »Želim imati više dobrih prijatelja.«

Ovaj je trend osobito prisutan među djevojčicama, koje češće koriste društvene mreže. To nerijetko rezultira time da se osjećaju isključenima i usamljenima. Jedna djevojčica obuhvaćena istraživanjem rekla je: »Zabrinuta sam zbog onoga što ljudi misle i kažu. Ponekad sam uznemirena kad ne dobijem određenu količinu lajkova na slici.«

Porast depresivnih simptoma
Među djevojčicama i djevojkama zabilježen je najveći porast depresivnih simptoma među današnjim tinejdžerima. Znakovi depresije kod dječaka porasli su za 21 posto od 2012. do 2015. godine, dok su kod djevojaka porasli za 50 posto. Porast samoubojstava isto je tako izraženiji među djevojčicama. Ove strašne posljedice za tinejdžerice mogu se pripisati i tome što djevojke češće doživljavaju internetsko zlostavljanje. Dječaci se često fizički obračunavaju, dok je za djevojke veća vjerojatnost da će im ‘cyberbully-ng’ potkopati socijalni status ili ih pretvoriti u žrtve – ističe Jean M. Twenge, koja je tijekom istraživanja ove teme doznala da većina njenih studenata odlazi u krevet s mobitelom, pretražujući svoje profile. Isto tako, prvo što učine kad se probude je posezanje za mobitelom, koji im često služi umjesto budilice. Ova navika utječe i na manji broj sati provedenih u spavanju od onih preporučenih. Kao posljedice manjka sna pojavljuju se anksioznost, depresija i drugi zdravstveni problemi. Nove tehnologije postale su sastavni dio naših života i u tom smislu ne možemo ih izbjeći, ali je možda rješenje u tome da ih koristimo odgovornije i u umjerenim dozama.

Kim Cuculić, Glas Istre

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email