Ugovor o prijenosu zemljišta na Grad bez naknade i s time povezan Sporazum o realiziranju razvojnih gradskih projekata potpisani su svečano i u prisutnosti predstavnika Vlade s jedne strane, odnosno članova Gradskog poglavarstva i vijećnika s druge. Sporazumom između gradonačelnika i premijera utvrđeno je da će Grad samostalno financirati gradnju sportske dvorane na Žatiki, osnovne škole i dvorane na Finidi, četvrtu fazu rekonstrukcije povijesne jezgre, pročistač u Červar Portu i zaobilaznicu. Znači li to, kako nam je gradonačelnik Edi Štifanić već ranije izjavio, da Poreč neće od države tražiti više ni kune sufinanciranja u ovim projektima? Je li gradonačelnik trebao suglasnost vijećnika za ovu financijski zahtjevnu operaciju? Neki od vijećnika koji su prisustvovali svečanom potpisivanju u pol glasa su rogoborili da ne znaju nijedan detalj o tom poklonu, koji bi građanima trebao donijeti veliku korist.

Za pet projekata 190 milijuna kuna

Činjenica je da o transakciji koja je proglašena »porečkirn modelom javno-javnog partnerstva« gradski vijećnici nisu raspravljali niti su bili upoznati s detaljima, a formalno se o tome nije govorilo ni na poglavarstvu. Nije poznato tko je smislio »porečkl model«, a još važnije, nije službeno poznato ni hoće li on biti Gradu isplativ. Jedino je jasno da je isplativ sadašnjoj Vladi, jer ga je premijer Ivo Sanader s govornice porečkog vijeća ponudio i drugim gradovima i općinama, pod uvjetom da imaju dobre projekte. Vladi je ekonomičnije umjesto gotovine dati zemljište, kojega ima puno i nije iskorišteno, bez naknade lokalnoj samoupravi, koja ga onda može prodavati poduzetnicima, pod uvjetom da tako zarađen novac usmjeri u javne sadržaje. Dosad je država sufinancirala neka lokalna kapitalna ulaganja, kao što su opremanje novih škola, gradnja cesta, kolektora za pročišćavanje otpadnih voda i slično. Primjena »porečkog rnodela« za Vladu je zamjena za »keširanie« u ovakve projekte.

Gradonačelnik Štifanić smatra da je postupio u skladu sa svojim ovlastima i da je zemljištem na Facinki Gradu osigurano više nego dovoljno novca za pet kapitalnih projekata. Odustajanje od državnog sufinanciranja ne vidi kao problem, jer je, kaže, taj dio potpore uvijek bio upitan pa tako za prvu fazu obilaznice Grad nije iz državnog proračuna dobio ni kune, iako je novac obećan. Na inzistiranje novinarke gradonačelnik je konačno dao okvirne iznose investicija: škola i dvorana koštat će između 50 i 60 milijuna, dvorana na Žatiki oko 80 milijuna, sjeverni dio obilaznice 40 milijuna, povijesna jezgra oko sedam, a pročistač između tri i četiri milijuna kuna. »Recimo da će nam za tih pet projekata trebati 190 milijuna kuna, a od prodaje građevinskog zemljišta u trgovačko-uslužnoj zoni morali bismo dovoljno zaraditi«, rekao je Štifanić.

Oporbene vijećnike upitali smo je li ih gradonačelnik trebao pitati ili barem obavijestiti o tom novom modelu financiranja i što o tome misle.

– Vrlo je teško razgovarati o tome bez konkretnih informacija, koje su trebale biti iznesene i raspravljene na vijeću. Trebalo je vijećnicima dostaviti tekst sporazuma i financijsku konstrukciju za pet projekata o kojima je riječ. Taj je izračun na vijeću zatražen prije više od tri mjeseca, ali nismo ga dobili. Prodaja zemljišta radi ulaganja u projekte svakako bi trebala biti posljednja solucija, a mislimo i da bi se neki od tih projekata morali sufinancirati iz državnog proračuna, rekla nam je Fani Šoljan, vijećnica Nezavisne liste Poreč plus/Parenzo piu.

 

Vijećnici uskraćeni za informacije

– Ako zakon kaže da gradonačelnik može potpisati sporazum kojim se odriče prava na sufinanciranje projekata iz državnog proračuna, onda treba mijenjati zakon. Kako nam netko može uskratiti sufinanciranje. Uostalom, ne znamo ni kakva je računica, koliko će koštati projekti koji su planirani, a kolika će biti zarada od zemljišta na Facinki. Stalno sam na vijeću o tome pitao, ali još nisam dobio odgovor. Možda sada stigne. Daj Bože da se varam i da će prodaja zemljišta biti dovoljna za sve te investicije. Ali, sve se zakompliciralo i odlukom o kreditu za gradnju dvorane na Žatiki, za što je, po mom mišljenju, također trebalo pitati vijećnike, rekao je Damir Miloš s Nezavisne liste Josipa Marasa.

– Nije točno da je Grad od HFP-a dobio zemljište na Facinki, kako kaže gradonačelnik. Ne radi se ni o kakvom poklonu Gradu, jer se zna da Vlada neće sufinancirati, a trebala je, gradnju sportske dvorane na Žatiki, osnovne škole i dvorane, zaobilaznice i drugo. Tko je procijenio koliko vrijedi zemljište na Facinki? Tko je procijenio koliko vrijede projekti koje će Grad sada morati sam financirati, bez pomoći Vlade? Zato je pravo pitanje je li Grad izgubio ili dobio potpisivanjem tih dvaju dokumenata. A je li gradonačelnik bio ovlašten potpisati takav sporazum moći ćemo konkretno odgovoriti tek kad nam bude dostavljen tekst, piše u odgovoru Joze Nuića, predsjednika Udruge građana »Naš Poreč", koja ima dva vijećnika sa svoje nezavisne liste.

I Pavlo Ružić iz HDZ-a smatra da je o sporazumu trebalo raspravljati Gradsko vijeće, »jer se radi o strateškim potezima u razvoju Grada, a ako vijećnici nisu za to zaduženi, za što jesu? Mi, naravno, podržavamo gestu Vlade i premijera Ive Sanadera koji su zemljište ustupili Poreču bez naknade".

Snježana Mekota iz SDP-a kaže da tako značajan sporazum nije smio biti potpisan bez odobrenja vijećnika. "Vijećnicima je trebalo prezentirati koliko će koštati projekti i koliko će Grad zaraditi prodajom zemljišta, pa da imamo jasan temelj za donošenje odluke o sporazumu. Kažu da dvorana neće koštati 60 milijuna kuna, nego dvostruko", rekla je Mekota.

Vratimo li se na gradonačelnikovu računicu, još je puno toga dvojbeno. Ako je suditi po ponudama izvođača radova, dvorana na Žatiki ipak će koštati više od 60, odnosno 80 milijuna kuna. Moglo bi to biti između 100 i 130 milijuna, a u tu cijenu nije uračunato održavanje i amortizacija. S druge strane, država sudjeluje u troškovima drugih dvorana s polovicom sredstava, ali ne samo gradnje, nego i 25-godišnjeg održavanja. Izgradi li se dvorana prodajom zemljišta, bez dodatnog troška iz proračuna, onda bi se moglo prikazati, i to posredno, sufinanciranje države u održavanju.

Nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje odriče li se Grad potpisanim sporazumom i udjela države u opremanju nove škole na Finidi, a imamo samo gradonačelnikovu riječ o tome da bi zarada na prodaji parcela na Facinki u proračun trebala donijeti 190 milijuna kuna.

Drži li ta računica vodu? Čistog građevinskog zemljišta, bez cesta i zelenih površina, na tom je području oko 10 hektara. Čitav »zemljišni poklon Vlade na javnom natječaju je imao početnu cijenu 12 milijuna kuna, a najveća ponuđena bila je 24 milijuna kuna. Je li moguće da zarada bude 800 posto? Nedavno je privatna parcela u toj zoni prodana za 100 eura po četvornom metru. Po toj bi cijeni Grad za parcele na Facinki mogao dobiti 70 milijuna kuna. Osim toga, Grad se obvezao zamijeniti dio tog zemljišta s Vindijom, za teren koji mu treba u sportskom parku Žatika (oko 6.000 četvornih metara), i s Mercatorom (oko 20 tisuća četvornih metara) za zemljište u naselju Mate Balote, uz autopraonicu. Znači, u prvom naletu će za gradnju dvorane inkasirati manje novca, barem zbog tih 26 tisuća četvornih metara.

Sniježana Matejčić, Glas Istre