Kroz kreditni program »Poticaj za uspjeh«, kojim se od konca 2002. godine potiče obiteljsko poduzetništvo u turizmu, dosad su ukupno realizirana i odobrena 394 kredita. U Istarskoj županiji odobreno je 57 takvih kredita sa subvencioniranim kamatnim stopama, od čega ih se 15 odnosi na potprogram pod nazivom »Pod stoljetnim krovovima«. Podaci su to Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, na čijim se internet stranicama može pročitati da je Vlada zadovoljna dosadašnjom provedbom ovog programa, u sklopu kojeg su otvorena 162 hotela i zaposleno oko dvije tisuće osoba.

No, u Istri, na terenu, razmišljanja i ocjene bitno su drugačije, posebice kad je riječ o programu »Pod stoljetnim krovovima«, koji je namijenjen kreditiranju obnove starih, odnosno postojećih kuća sagrađenih u skladu s izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom – dakle kreditima primjerenim za financiranje agroturizma. Još u vrijeme kad je ovu kreditnu liniju promovirala nekadašnja ministrica turizma Pave Župan-Rusković, kritike koje su je pratile nisu bile nimalo povoljne. Liniji se prigovaralo da je suviše birokratizirana mnogobrojnim i posve nepotrebnim uvjetima, što obične ljude odvraća od njenog korištenja.

Robert Baćac, direktor Ruralisa, konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre, ističe da u međuvremenu nije došlo ni do kakvog kvalitativnog pomaka. »Ni najnoviji program kreditiranja seoskog turizma pod nazivom ´Razvoj turizma na selu´ nije donio ništa novoga«, veli Baćac. U Istri, naime, već tri godine nije otvoreno nijedno agroturističko imanje!

Iako u Ministarstvu vele da je kroz program »Pod stoljetnim krovovima« u Istri u pet godina odobreno 15 kredita, Baćac ističe da nijedan nije korišten za ulaganje u agroturizme, već isključivo za male hotele ili hotelske komplekse u autohtonim istarskim kućama ili zdanjima, poput primjerice San Rocca u Brtonigli.

Nezadovoljni načinom kreditiranja seoskog turizma, u Ruralisu najavljuju inicijativu za izmjenu uvjeta postojećih kreditnih linija, odnosno pokretanje novih.

– U sadašnjem Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka ne razumiju bit i problematiku agroturizma! Čim bude formirana nova Vlada, u kojoj bi po najavama turizam ponovno mogao dobiti zasebno ministarstvo, upozorit ćemo na neprimjereno poimanje seoskog turizma, rekao je Baćac. Ističe da su kreditne linije krajnje birokratizirane i da su traženi uvjeti primjereniji poduzetnicima nego osobama koje se turizmom bave tek kao dopunskom djelatnošću.

– Za kredit do 200 tisuća kuna traži se, između ostaloga, poslovni plan koji uključuje procjenu ostvarenja prihoda, potom određivanje tržišta na koje se namjerava širiti, strukturu, broj i dinamiku novozaposlenih, itd. Za kreditna sredstva veća od 200 tisuća kuna potreban je investicijski program koji je još zahtjevniji. Izrada svakog od ovih planova košta tisuću eura, kaže Baćac.

Napominje da se takav pristup kosi s idejom agroturizma kao pružanja jednostavnih usluga na selu, a to su usluge smještaja, prehrane, kao i dodatne usluge koje domaćin može organizirati, primjerice, školu kuhanja, prakticiranje starih zanata, jahanje, itd. Ističe da je ljudima na selu poljoprivreda glavna djelatnost, a od turizma ubiru samo dodatni prihod i zato je posve nepotrebno od njih tražiti još i izradu poslovnog, odnosno financijskog plana.

Ipak, suprotno tomu, direktor Istarske razvojne agencije Darko Lorencin smatra da ovi zahtjevi ne bi smjeli biti prepreka bavljenju agroturizmom, koji treba shvatiti kao vrstu biznisa kojoj se valja ozbiljno posvetiti. Ulaskom u Europsku uniju, ističe on, uvjeti će biti još zahtjevniji, posebice kad se radi o tako ozbiljnom poslu kao što je proizvodnja, priprema i posluživanje hrane. »Poslovni je plan itekako potreban, ali ne zato da bi dobili kredit, već da bi uspješno poslovali«, rekao je Lorencin. Napomenuo je da je već odavno pravilnikom trebalo odrediti što je agroturizam, a što ruralna kuća za odmor, te financiranje prilagoditi kreditnim linijama.

Istarskoj autohtonoj ruralnoj kući najviše tri zvjezdice

U Istri, veli direktor Ruralisa Robert Baćac, postoji nekoliko oblika seoskog turizma koje bi valjalo prepoznati i odrediti za njih minimalne uvjete, a ne da se, primjerice, istarska autohtona ruralna kuća za odmor normira po uvjetima za klasična apartmanska zdanja, jer riječ je o različitoj i nespojivoj gradnji. Tako ima primjera da vrhunski obnovljene i uređene istarske ruralne kuće po standardnoj klasifikaciji ne mogu dobiti više od tri zvjezdice. Uz klasični agroturizam i autohtonu istarsku kuću za odmor, u seoska domaćinstva Baćac još ubraja i njihovu kombinaciju, tzv. bed and breakfast uslugu, a tu su i ruralni obiteljski hotel, stancija te kušaonica.